Događaji koji se odigravaju i na svjetskoj i domaćoj sceni čine da u Srbiji postaje sve jasnije da se sve vrijeme „krčka” rješenje koje se zove svobuhvatna normalizacija odnosa Beograda i Prištine i da je samo javno prekinut dijalog u Briselu. No, nova zakuvavanja i pitanja donijeli su događaji poput skandaloznog francuskog protokola za Srbiju i susreta predsjednika Vladimira Putina sa Hašimom Tačijem.
Rusija prema rješenju kosovskog pitanja polazi od međunarodnog prava i od toga da rješenje treba da odgovara narodu Srbije, izjavila je juče portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. Komentarišući izjavu predsjednika tzv. Kosova Tačija poslije susreta s predsjednikom Putinom u Parizu da pozicija Rusije u odnosu na Prištinu treba da bude promijenjena, ona je kazala da se sve bazira na međunarodnom pravu.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović upozorio je juče svjetsku javnost da bi prihvatanje zahtjeva za članstvo takozvanog Kosova u Interpolu omogućilo teroristima pristup bazama podataka te međunarodne policijske organizacije.
– Pored toga što bi odluka o eventualnom prijemu predstavljala kršenje međunarodnog prava, Rezolucije 1244 SB UN i svih drugih normativa koji propisuju ko može, a ko ne biti članica Interpola, bila bi izuzetno opasna i zbog činjenice da bi baze podataka Interpola koje sadrže i podatke o osumnjičenima za najteža krivična djela, uključujući i terorizam, mogle dopasti upravo u ruke teroristima – kaže Stefanović.
Podsjetio je da je sa područja Kosova ogroman broj ljudi otišao i dan-danas odlazi da se bori za Islamsku državu i da prištinske vlasti imaju veoma blagonaklonu politiku prema ljudima koji se uključuju u terorističke redove.
– Očigledno je da ne postoje ni posvećenost niti volja da se suprotstave takvoj vrsti radikalizacije i regrutacije ovih ljudi, koji odlaze da daju svoj život u najtežim terorističkim aktima sada u Siriji, a sjutra ko zna, možda negdje u Evropi – rekao je Stefanović. Ako teorijski zamislimo mogućnost da Kosovo postane član Interpola, jasno je kakva bi se Pandorina kutija otvorila, smatra ministar policije.
– Time bi baze podataka Interpola o osumnjičenima za terorizam, pogotovu sa Kosova i Metohije, mogle da se nađu upravo u rukama terorista, a direktnim pristupom ovim bazama mogle bi da se uspore, spriječe i onemoguće policijske istrage tih slučajeva – rekao je Stefanović. Napomenuo je da žali što jedan broj zemalja ne sagledava dovoljno ozbiljno moguće dalekosežne posledice tog scenarija.
Predsjednik tzv. Kosova Hašim Tači rekao je u razgovoru sa mađarskim ministrom spoljnih poslova Peterom Sijartom da se u narednim danima na Kosovu očekuju bitne odluke, kao što je odluka o učlanjenju u Interpol, o liberalizaciji viza i o osnivanju vojske. On je kazao da je „stvoren novi trenutak i globalna saglasnost da Kosovo i Srbija postignu sveobuhvatni mirovni sporazum”. Sijarto je naveo da Mađarska podržava sporazum koji se bude postigao, kao rezultat razgovora Beograda i Prištine.
– Mi smo jedan od najvećih kontingenta u KFOR-u i još više dajemo svoj doprinos dokazujući svoju posvećenost miru na Kosovu i u regionu – rekao je Sijarto u Prištini. Tači je izjavio francuskom magazinu „Poen” da je u zajedničkom interesu Beograda i Prištine da grade čvrste odnose, a da to podrazumijeva priznavanje nezavisnosti Kosova, pregovore o pristupanju EU i članstvo Kosova u UN.
– Teško je pregovarati, jer su naše istorije tragične. U Srbiji je javno mnjenje i dalje ubijeđeno da je Kosovo kolijevka Srbije – rekao je Tači.
M.Nj.

Krše sporazum CEFTA

Ambasador SAD u Beogradu Kajl Skot ocijenio je da odluka vlasti samoproglašenog Kosova o povećanju taksi za 10 odsto na uvoz robe iz centralne Srbije i BiH „predstavlja kršenje sporazuma CEFTA” i istakao da „ne treba skretati pažnju sa dijaloga” Beograda i Prištine.
– Stav SAD je jasan – uvozne takse predstavljaju kršenje sporazuma CEFTA i ugrožavaju dugoročnu stabilnost i prosperitet regiona. Ne treba skretati pažnju sa dijaloga – napisao je Skot na Tviteru.
Vlasti samoproglašenog Kosova prije sedam dana uvele su takse od deset odsto na uvoz proizvoda iz centralne Srbije i BiH što je naišlo na brojne osude i negodovanje, kako u zemljama koje su pogođene tom odlukom, tako i u međunarodnoj zajednici.