Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
MUP odbio da oduzme državljanstvo Vukotiću * DF ulazi u radnu grupu * Ubica pao poslije sedam godina  * Novljanin ubijen u Johanesburgu * MUP odbio da oduzme državljanstvo Vukotiću * Ljudska prava i diskriminacija * Ministar protiv rijalitija
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 26-09-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Stevo Muk, predsjednik UO NVO Institut „Alternativa”:
– Novim zakonom se makar formalno zamišljene nezavisne agencije pratktično pretvaraju u organ državne uprave.

Vic Dana :)

Otišla baba na kiosk da kupi dopunu i kaže:
– Jednu dopunu za moju unuku!
Prodavačica:
– Od...?
– Od babe Stane za unuku Radmilu!
Mujo došao u bolnicu da provjeri kako mu je tašta koja već danima leži na ispitivanju, pa pronađe njenog doktora i zabrinuto upita:
- Doktore, kako je?
Doktor uzdahne:
- Ne znam kako b‘ t‘ rek‘o, jarane, znam da t‘ je tašta... ono najgore...
Mujo slegne ramenima:
- Pa rec‘ slobodno...
Doktor klimne:
- Nije joj ništa!
Pitaju Muju: Mujo, reci jednu dugačku riječ.
– Guma.
– Pa to nije dugačka riječ!
– A, nije, ali se može razvući.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Stav - datum: 2018-09-25
Oslobođenje i ujedinjenje Čin ujedinjenja Crne Gore i Srbije iz novembra 1918. godine i stvaranje jugoslovenske države u datim okolnostima predstavljali su istorijsku neminovnost, kao i izraz težnji srpskog naroda da se nakon vjekova borbe za oslobođenje izbrišu granice između naroda istog jezika, vjere, običaja, tradicije i istorije
Dan - novi portal
- Piše: Savo Šofranac

Ovih dana navršava se stotinu godina od proboja Solunskog fronta u Prvom svjetskom ratu i veličanstvenog prodora srpske vojske, koja je u sadejstvu sa savezničkim armijama za samo mjesec i po dana, u nezadrživom jurišu, prelazeći prostor od šest stotina kilometara, sa obala Egejskog mora izbila na Savu i Dunav. Solunska ofanziva predstavlja jednu od najznačajnijih epizoda iz Velikog rata, zbog toga što je njen uspjeh bio ključan za vojnički slom Centralnih sila i konačnu pobjedu sila Antante. Naime, poslije proboja fronta i otpočinjanja vojnih operacija (15. septembar 1918), nakon samo 15 dana uslijedila je kapitulacija Bugarske, dok je Austrougarska, potresena iz temelja solunskom ofanzivom, bila prinuđena da 11. novembra zatraži seperatni mir, čime je Njemačka ostala usamljena i dovedena do toga da i sama položi oružje. Nakon zaključenog primirja, Austrougarska je počela da se raspada kao kula od karata usled težnji nezadovoljnih naroda u toj višenacionalnoj državi, odnosno revolucionarnog pokreta Mađara, Čeha, Srba, Hrvata i Slovenaca, koji su nastojali da ovaj istorijski trenutak iskoriste za svoje nacionalno oslobođenje.
Ovakav rasplet i slijed istorijskih događaja predstavljao je veličanstvenu završnicu velikog nacionalnog pregnuća dvije srpske države – Kraljevine Srbije i Kraljevine Crne Gore, započetog u balkanskim ratovima 1912-1913, kada je poslije pet vjekova Otomanska imperija konačno protjerana sa prostora Balkana i Evrope, kao i ogromnih žrtava koje su ove države podnijele u Prvom svjetskom ratu. Razmjere stradanja slikovito pokazuje podatak da je Kraljevina Srbija u ovom ratu izgubila trećinu ukupnog stanovništva i gotovo polovinu vojno sposobnog stanovništva - muškaraca u najboljoj životnoj dobi. Kumanovo, Skadar, Bregalnica, Cer, Kolubara, Mojkovac, Albanija, Krf, Kajmakčalan... samo su neka od stratišta na kojima su srpska i crnogorska vojska ostavile kosti svojih najboljih sinova. Međutim, rezultat ovih strahovitih žrtava i šestogodišnjeg nacionalnog pregnuća bio je impozantan. Dva velika istorijska carstva – Turska i Austrougarska su bila srušena, a na temelju veličanstvenih pobjeda srpske i crnogorske vojske otvorena je potpuno nova perspektiva – nacionalno ujedinjenje srpskog naroda i drugih Južnih Slovena u jedinstvenu i veliku državu.
U ovom kontekstu mora se posmatrati i proces ujedinjenja Crne Gore sa Srbijom iz novembra 1918. godine i njeno uključivanje u širu državnu zajednicu – Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca (Kraljevinu Jugoslaviju). Prigovori dukljanskih ideologa i istoričara koji se odnose na navodnu nelegalnost Podgoričke skupštine od 24. novembra 2018. godine, na kojoj je donesena odluka o ujedinjenju Crne Gore sa Srbijom i detronizaciji dinastije Petrović-Njegoš, lišeni su svakog osnova. Prije svega, treba ukazati da je Crna Gora kao država kapitulirala januara 1916. godine, da je njena vojska nakon veličanstvene pobjede na Mojkovcu, odlukom vlade Lazara Mijuškovića raspuštena i razoružana, dok je kralj Nikola sa svojom pratnjom napustio zemlju i otišao u izgnanstvo. Odbijajući mogućnost da se bar sa dijelom vojske, zajedno sa srpskim kraljem, vladom i vojskom povuče preko Albanije za Grčku, crnogorski vladar je ovom odlukom (donesena pod utiskom trenutne propasti Srbije i ubjeđenja da će Centralne sile izaći kao pobjednice u ratu) zapečatio svoju sudbinu i sudbinu svoje dinastije.
Direktna posledica ove odluke je to da novembra 1918. godine, nakon povlačenja austrougarskih trupa, na području Crne Gore nije bilo crnogorskog suverena, vojske i vlade, dakle nijednog ustavnog činioca koji bi mogao izvršiti restauraciju crnogorske države. S druge strane, nesumnjiva je bila većinska volja stanovništva Crne Gore da se izvrši ujedinjenje sa Srbijom i da se zajedno sa njom uđe u državnu zajednicu sa Srbima, Hrvatima i Slovencima sa područja nekadašnje Austrougarske monarhije (Vojvodina, Bosna i Hercegovina, Dalmacija, Hrvatska i Slovenija). Da je tako pokazuju i izbori za Podgoričku skupštinu koji su pokazali ogroman odziv glasača i koji su predstavljali svojevrstan referendum o ovom pitanju. Ni tzv. zelenaši - pristalice kralja Nikole, nisu osporavali ideju ujedinjenja i ulaska Crne Gore u jugoslovensku državu, s tim što su se zalagali za njeno federalno uređenje i očuvanje individualnosti Crne Gore u novoj državi.
Što se tiče prigovora da sazivanje Podgoričke skupštine nije bilo legalno sa aspekta važećeg crnogorskog ustava iz 1905. godine, kao i da je takvu odluku mogla donijeti samo crnogorska skupština čiji su poslanici birani na izborima od 1911. godine, moglo bi se reći da je ova teza samo sa formalnopravne strane tačna. Ovo zbog toga što se nekadašnjoj crnogorskoj skupštini može osnovano prigovoriti nedostatak legitimiteta da predstavlja crnogorski narod u uslovima nastalim nakon Prvog svjetskog rata. Prije svega, treba istaći da u toj skupštini nisu bili zastupljeni predstavnici stanovništva iz krajeva koji su ušli u sastav Crne Gore nakon balkanskih ratova 1912-1913 (Pljevlja, Bijelo Polje, Berane, Plav, Rožaje, Gusinje, Peć, Đakovica). S druge strane, dukljanski istoričari „zaboravljaju“ činjenicu da su izbori za crnogorsku skupštinu iz 1911. godine održani u nedemokratskim uslovima i atmosferi neviđene represije prema predstavnicima opozicione Narodne stranke, odnosno uz upotrebu čitavog upravno-vojnog aparata radi sprečavanja slobodne volje birača. Nadalje, prilikom razmatranja pitanja koje se odnosi na način na koji je sprovedeno ujedinjenje i prigovora da su odluke Podgoričke skupštine donijete u neregularnim uslovima tzv. „srbijanske okupacije Crne Gore“, s jedne strane treba ponoviti činjenicu da nakon sloma Austrougarske nije postojala nijedna druga oružana sila osim srpske vojske koja je mogla uspostaviti red i zakon na oslobođenim teritorijama, dok se sa druge strane nametala kao nasušna potreba brzog djelovanja u novonastalim okolnostima, jer su susjedne zemlje Austrija, Mađarska i Italija odmah po završetku rata počele da iskazuju neprijateljske pretenzije prema teritorijama jugoslovenske države u nastajanju.
Dakle, čin ujedinjenja Crne Gore i Srbije iz novembra 1918. godine i stvaranje jugoslovenske države u datim okolnostima su predstavljali istorijsku neminovnost, kao i izraz težnji srpskog naroda da se nakon vjekova borbe za oslobođenje izbrišu granice između naroda istog jezika, vjere, običaja, tradicije i istorije. Upravo ovog poslednjeg pribojavaju se oni koji danas prijete i vrište protiv obilježavanja ovog značajnog istorijskog jubileja. Srećna nam stogodišnjica Oslobođenja i Ujedinjenja!
(Autor je advokat)

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"