Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Svjedoku šverca Vlada platila 850.000 za ćutanje * Za učešće na izborima potrebno 1.600 potpisa * Zbog vlasnika Porto Montenegra, studiju mijenjali dva puta * TUŽILAŠTVO HODA PO IVICI * Svijet ponovo pred velikom prijetnjom zbog Erdogana * Dubrovčani ponovo bolji * Blokada pregovora krivica DPS-a
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 09-10-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda:
– Djecu ne mogu da ubijedim zašto sam prodala zemlju u Kolašinu i po tako niskoj cijeni. Ni pet eura po kvadratu. U tome je moj problem, ne znam u čemu je vaš.

Vic Dana :)

Haso sretne malog Mujicu i odmah ga upita:
- Muj'ce, bolan, kako ti je ćaća?
Mujica tiho odgovori:
- Pao je u bunar prije tri dana...
Haso zabrinuto nastavi:
- Pa dobro, kako je sad?
Mujica slegne ramenima:
- A dobro, danas se prest'o derat'...


Otišla plavuša u poštu da pita zašto na njenom kompjuteru ne radi internet. - Koji vam je pasvord? - upita je službenik. - Šest zvjezdica - odgovori mu plavuša.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Stav
Giljotina za kralja
Giljotina za kralja Putem stradanja nije pošao bilo ko već gorostas i simbol jednog vremena, a simbole je nemoguće ubiti jer su poslije smrti još jači i sjajniji
-Piše: Lazar Porobić

Devetog oktobra navršava se 85 godina otkako je u gradu marseljske krvi i pobune mučki ubijen kralj Jugoslavije Aleksandar I Karađorđević. U velikom lučkom gradu, gdje se kroz himnu,,Marseljezu” mogu čuti i ovakvi stihovi „Kod Francuza kraljevi su mrtvi/Neka zauvijek živi Republika!/Prokleto neka je kraljevstvo!”, gubilište za viteškog kralja ujedinitelja pripremile su hrvatske ustaše, giljotinu je povukao bugarski terorista Veličko Kerin iz organizacije VMRO, a sve pod pokroviteljstvom italijanskog fašističkog diktatora Benita Musolinija. Svoj udio u gnusnom činu imala je i Mađarska, pristalice teorije zavjere spominju i Hitlerovu Njemačku, a prije svega treba istaći amatersko obezbjeđenje kraljeve ličnosti od strane francuskih organa bezbjednosti.

Praunuk vožda Karađorđa Petrovića i unuk kralja Nikole I Petrovića Njegoša rođen je 17. decembra 1888. godine na Cetinju gdje je proveo prve godine života. Školovao se u Ženevi i Sankt Peterburgu ali je, zbog sudbonosnog događaja koji se desio u vidu abdikacije starijeg brata Đorđa, dalje školovanje nastavio u Beogradu kao prestolonaslednik. Postepeno će izrasti u vojnika, onda i u političara, a krasiće ga disciplinovanost, vanredna revnost sa sklonostima ka tačnosti i metodičnosti, mudrost i pribranost državnika koga ni krizne situacije nisu izvodile iz takta. U Prvom balkanskom ratu (1912.) kao zapovjednik Prve armije na Kumanovskoj visoravni sa svojim vojnicima vodiće ogorčene i krvave borbe protiv turske vojske nakon čega će uslijediti oslobođenje istorijskog Skoplja, prestonice slavnog srpskog cara Dušana. Nakon toga ubrzo će biti oslobođen i Bitolj. U Drugom balkanskom ratu (1913.) pobjedonosno će vojevati protiv Bugara na Bregalnici. Parola srpska bila je tada: Za Kosovo - Kumanovo! Za Slivnicu - Bregalnicu! U Velikom ratu, sada kao vrhovni komandant cjelokupne srpske vojske, izaći će kao pobjednik na Ceru i Kolubari, biće aktivni sudionik albanske golgote čekajući da poslednji vojnik bude ukrcan na lađama da bi tek onda on napustio Otadžbinu. Nakon oporavka na Krfu, odnijeće veliku pobjedu na Kajmakčalanu i probiti Solunski front čime će Prvi svjetski rat biti ubrzo okončan. Veličanstvena vojnička karijera srpskog Bonaparte!

Veličko Kerin (pseudonim Vlado Georgijev Černozemski) rođen je 1897. godine u selu Kamenica u Velingradu, gradu u južnom dijelu Bugarske. Danas su te lokacije poznate kao najpopularnija termalna kupališta u toj državi. Kerin je u početku služio vojsku u Plovdivu da bi potom učestvovao u Prvom svjetskom ratu u inženjerskom korpusu. Nakon rata, radio je kao šofer i časovničar da bi nedugo zatim stupio u terorističku organizaciju VMRO. Učestvovao je u više desetina oružanih napada na policiju i žandarmeriju Kraljevine SHS kada je stekao reputaciju izuzetno hladnokrvnog ubice. U Sofiji je 1924. godine ubio Dima Hadžidimova, narodnog poslanika iz redova Bugarske komunističke partije, a 1930. likvidiraće Nauma Tomalevskog, takođe člana VMRO. Bio je takav fanatik da je izjavio da je spreman da izvede napad na skupštinu Društva naroda ne bi li skrenuo pažnju te svjetske organizacije na sudbinu svojih sunarodnika. Černozemski nije bio visok, ali je bio pravi atleta, plećat, masivnog grudnog koša, krupnih zubi od kojih su neki bili obloženi zlatom. Kosu je zabacivao na razdjeljak slijeva, čela visokog i jako zavaljenog i često je nosio šešir. Na dolaktici imao je tetoviran znak VMRO s mrtvačkom glavom i natpisom na bugarskom:,,Sloboda ili smrt”. Na licu kao da mu je uvijek treperio neki čudan osmijeh, ali on je bio krvolok, tada nesumnjivo terorista br. 1 u Evropi! Kada je ubijao bivao je zvijer, prikradao se kao panter, skoncentrisan na mjestu i slijep i gluv za sve ostalo. Poznavao je mimikriju pa bi se ubjedljivo napravio nevješt i odavao bi izgled nezainteresovane besposlenosti da bi najednom sunuo kao poskok! Nakon što bi usmrtio čovjeka nastavio bi da puca u bespomoćnu i umiruću žrtvu.

Viteški Kralj Ujedinitelj i mučenik časno je ponio svoj marseljski krst golgote od,,Belgijskog keja” do avenije Kanebijer gdje ga je čekao dželat Černozemski. S buketom cvijeća u kojem je bio skriven pištolj „mauzer” i lukavim povikom,,Vive le roi” iskočio je pred pobjednika u dva balkanska i u Velikom ratu, tvorca Jugoslavije i saveza među balkanskim državama. Uslijedili su pucnji i pad prve žrtve evropskog nacifašizma!

No, ovim putem stradanja nije pošao bilo ko već gorostas i simbol jednog vremena, a simbole je nemoguće ubiti jer su poslije smrti još jači i sjajniji! Na Banjičkom polju govorio je:,,Sa vjerom u Boga, za kralja i otadžbinu, uprite u najtežim časovima; zastavama dugujete poslednji čas i poslednju kap krvi svoje. Uzdignite ih visoko i branite ih junački kao svetinje, kao čast svoju, u njima je kralj i otadžbina, nad njima su sjeni palih vitezova i pobjednika”. Od Velikog Aleksandra veće je samo ogrešenje o Aleksandra!


Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"