Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Vučinić osumnjičen za utaju 5,8 miliona * Učenik izboden u školskom dvorištu * Za otpremnine fali 12,5 miliona * Švercerima javljali gdje su patrole * Donald Tramp tražio uslugu za uslugu od Ukrajine * Uslov borba protiv pranja novca * Đukanović i Tači ruše Vučića
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 21-11-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Miodrag Lekić, predsjednik Demosa:
– Vlada pospješuje stambenu korupciju.

Vic Dana :)

Momak u taksiju jede čokoladu i taksista mu kaže: „To će ti uništiti zube.”
Momak odgovara: „Moj djed je živio 102 godine.”
„Zato što je jeo čokoladu?”, pita taksista.
„Ne, nego zato što je gledao svoja posla!", momak će otresito.


Učitelj kaže djeci: „Djeco, napišite za domaći zadatak malo duži tekst od 200 riječi. Pisaćete o tome kako ste proveli vikend."
Perica je domaći zadatak ovako napisao:
„U subotu sam crvenom bojom obojio klupu u dvorištu. To je devet riječi. Ostalih 191 riječi izgovorio je moj tata, kad je na tu, tek obojenu klupu, sjeo! Ne smijem napisati šta je sve izgovorio."







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Stav
Digitalni gangsteri
Digitalni gangsteri Mrtva trka da se digitalizuje socijalna zaštita, uglavnom između desničarskih i totalitarnih režima, često dovodi do stvaranja nepouzdanih sistema koji neopravdano umanjuju ili ukidaju socijalna prava
- Autor: Ivan Sekulović

Ko ne veliča digitalizaciju koja je dovela do takvih blagodeti kao što su prijava rođenja djeteta i registracija kola za nekoliko minuta izgleda nije s ovoga svijeta, kažu nam njeni poklonici i implementatori. S tim bi svakako mogli da se slože oni koji uopšte planiraju da zasnivaju porodicu u Srbiji ili sebi mogu da priušte kola u njoj. S druge strane, hype oko osvita digitalnog doba, četvrte industrijske revolucije i prodora vještačke inteligencije u sve pore privatnog i društvenog života jedan broj ljudi čini sve anksioznijim. Među njima su i oni koji sa zebnjom posmatraju rađanje takozvane digitalne države blagostanja.

Nedavno je britanski „Gardijan” u seriji tekstova obradio temu automatizacije sistema socijalne zaštite. Sve je veći broj zemalja koje u vremenu štednje, pod izgovorom povećanja efikasnosti i transparentnosti, uvode digitalnu obradu podataka primalaca pomoći i odlučivanje o njihovim pravima prebacuju sa stručnih radnika na botove i algoritme. Mrtva trka da se digitalizuje socijalna zaštita, uglavnom između desničarskih i totalitarnih režima, često dovodi do stvaranja nepouzdanih sistema koji neopravdano umanjuju ili ukidaju socijalna prava. Kao posledica toga dešavalo se da korisnici pomoći umru od gladi ili izvrše samoubistvo, dok milioni digitalno nepismenih postaju sve ugroženiji u rastućem digitalnom okruženju. Raspon ovih IT rješenja ide od ozloglašenog Robodebt sistema u Australiji, koji targetira korisnike socijalne pomoći, do pilot-projekta kineske vlade Social Credit System, koji će pratiti sve pojedince i kompanije. Velike kontroverze prate uvođenje sličnog sistema u Velikoj Britaniji, čiji kritičari kažu da se ono odvija bez odgovarajućih konsultacija zasnovanih na podacima o njegovom uticaju. Kada je riječ o zemljama u okruženju, Crna Gora je uvela IT sistem „Socijalni karton“ o kojem su mišljenja takođe podijeljena. Nadležni ministar tvrdi da je time olakšano ostvarivanje prava korisnika, a Program UN za razvoj (UNDP), koji je podržao uvođenje socijalnog kartona, da je sistem socijalne zaštite njime uspješno reformisan i modernizovan. S druge strane, prema nezavisnim izvještajima, u prvoj godini primjene tog sistema broj korisnika socijalne pomoći opao je za čak 34,2 odsto, dok više od polovine službenika u centrima za socijalni rad smatra da im je socijalni karton povećao obim posla i time otežao rad.

Tehnologija sama po sebi ne znači ama baš ništa. Fon Braunovi motori služili su za raketne napade na London, ali i za let na Mjesec. Ka kom ishodu će tehnologija podstaći društveno račvanje zavisi od njenih vlasnika i najuticajnijih korisnika, na prvom mjestu države. Kada njen karakter nije zasnovan na konsenzusu – bio to Ustav, strategija nacionalnog razvoja ili inkluzivne institucije – onda tehnologija postaje potencijalno opasno oružje kojim manipulišu oni koji inače imaju monopol nad aparatom sile. Zbog toga iritira i zabrinjava nekritički stav premijerke Brnabić o digitalizaciji kao javnom dobru prve vrste. Dovoljno bi bilo da mu se zamjeri to da uopšte ne uzima u obzir opisani (globalni) društveni kontekst. „Digitalne gangstere“ (prema ocjenama britanskog parlamenta) poput Fejsbuka i nekadašnje Cambridge Analytica da i ne pominjemo. No, stepen iritantnosti neutemeljene odbrane digitalne revolucije još raste kada se uporedi sa premijerkinim iščuđavanjem kritikama stanja u Srbiji po pitanju položaja medija i civilnog društva ili vladavine prava i borbe protiv siromaštva. Njeno izlaganje tada nalikuje Alisinim utiscima o posjeti zemlji čuda i počinje da otkriva prave namjere koje stoje iza odbrane digitalizacije. Jer, u Srbiji po svim pitanjima cvjeta hiljadu cvjetova, a prestupnicima koji džipovima dolaze po socijalnu pomoć će se stati na kraj uz pomoć algoritama (botove već imamo). Naposletku, čak i da ima istine u tvrdnjama da stanovništvo Srbije postaje sve više nomadsko, to ćemo lako nadomestiti „uvozom“ digitalnih nomada. Njen kolega Šarčević ushićeno najavljuje uvođenje elektronskih dnevnika, robota i dronova u škole, dok u školskim toaletima nema toalet-papira („čučavce“ i da ne pominjemo). Dok se programiranju daje status kultnog predmeta, odbija se predlog da se Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja kao jedan od ciljeva obrazovanja i vaspitanja propiše i razvoj emocionalne inteligencije kod djece, učenika i odraslih.

Narastajući broj informacija o ometajućem i kontroverznom karakteru tehnologije nekako uvijek padne na slijepu mrlju donosilaca odluka u Srbiji. Ne čuju se apeli upućeni svjetskim liderima od strane međunarodnih organizacija koje se bave uslovima rada i socijalnom politikom da izlaz iz dalje polarizacije društava treba potražiti u uparivanju digitalne transformacije i inkluzivnog razvoja. Početkom ove godine i Zajednički konsultativni odbor EU i Srbije za civilno društvo bavio se digitalnom transformacijom. U pitanju je tijelo čije su smjernice budno pratile druge zemlje koje su prije nas pristupile EU. Pored pozitivnih strana digitalne transformacije, u zaključcima sastanka ukazano je i na negativne posledice do kojih ona dovodi kod ljudi, kao što su prezasićenost informacijama, zavisnost od interneta, društvena i profesionalna izolacija zbog novih formi zapošljavanja i mogućnost da ona poveća anksioznost radno angažovanih lica zbog nesigurnosti posla kojoj su izloženi. Zaključeno je da će socijalni dijalog biti od „ključnog značaja u naporima da se ublaže efekti digitalne revolucije na svijet rada i radne odnose“. A Srbija baš po pitanju socijalnog dijaloga redovno dobija najgore ocjene u godišnjim izvještajima EK.

U ovom ključu treba čitati i inicijativu za uvođenje jedinstvene socijalne karte u Srbiji, odnosno IT sistema „Socijalna karta“. Prema riječima nadležnog ministra, uvodimo ga po danskom modelu, kao što uvodimo švedski koncept rodne ravnopravnosti (!), takođe prema zamisli dotičnog. Inspiraciju nam pružaju ni manje ni više nego države blagostanja nordijskog tipa, u kojima je stepen povjerenja građana i građanki u svoju državu najveći na planeti. No, dobro, recimo da je ova inspiracija realna i opravdana i pretpostavimo da ni tehničke (najblaže rečeno) manjkavosti nisu suštinska prepreka za uvođenje ovakvog sistema. Dakle, ukoliko je zaista riječ o pouzdanom sistemu koji će međusobnim povezivanjem postojećih baza podataka omogućiti da oni koji imaju pravo na pomoć države to pravo još efikasnije ostvare, onda mu se nema šta zamjeriti. Ali šta ako je u našem slučaju zapravo riječ o platformi za učvršćivanje nadzorne funkcije neliberalne države, dalju uštedu na siromašnima i sklapanje (porodičnih) dilova sa IT industrijom? I šta ako je jedini dugoročni biznis plan koji su naprednjaci u stanju da smisle za Srbiju taj da uparivanjem neliberalnog sa digitalnim (kroz socijalne karte i slične projekte) od nje naprave zlatnu koku za svoje potrebe?

(Autor je saradnik Fondacije Centar za demokratiju)

Peščanik.net


Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"