-Piše: Milan Mišić

U obrtu koji je istinski politički triler prošle nedjelje su potopljene ionako tanke nade da bi američko posredovanje moglo da udari temelje raspleta već više od dvodecenijskog spora između Srbije i Kosova.

Jedan pregovarač – kosovski predsjednik Hašim Tači – u srijedu je bio u avionu na putu za Vašington kad je čuo vijest od koje je strahovao, ali je nije očekivao: Specijalizovano tužilaštvo u Hagu optužilo ga je (zajedno sa saborcem iz OVK Kadri Veseljijem) za deset ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i drugih krivičnih djela (sve u svemu oko stotinu ubistava) počinjenih između 1. januara 1998. i 31. decembra 2000.

Tači je juče sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem trebalo da bude u Bijeloj kući, na samitu koji je sazvao Ričard Grenel, izaslanik predsjednika Trampa. Taj susret je otkazan pošto je od puta u Vašington zbog novostvorene situacije odustao i kosovski premijer Avdulah Hoti.

Otkazivanje je nesumnjivi fijasko američke diplomatije i njenog nastojanja da se četiri mjeseca prije tamošnjih predsjedničkih izbora u kojima Tramp traži drugi mandat zakiti jednim diplomatskim uspjehom i time američkog predsjednika reafirmiše kao „umjetnika pregovaranja”.

Ali ovaj veleobrt je u isto vrijeme i velika misterija, jer nema odgovora na pitanje „ko je kome smjestio”, to jest kako se moglo dogoditi da u ovom slučaju Amerika sabotira Ameriku: specijalizovani tužilac koji je objelodanio pomenutu optužnicu je Amerikanac koga je na to mjesto postavila Trampova administracija.

Malo je vjerovatno da o svom potezu nije obavijestio Vašington, pa je zato čudno što Grenel ništa nije preduzeo da spasi svoju inicijativu, s obzirom na to da je optužnica u Specijalizovanom tužilaštvu zavedena još 24. aprila, pa je objavljivanje moglo da sačeka još koji dan.

Treba takođe imati u vidu da su Specijalizovana vijeća i Specijalizovano tužilaštvo formalno institucije Kosova, ali da su u njima stranci sa sjedištem u Hagu – da bi lakše odolijevali političkim pritiscima – na osnovu međunarodnog sporazuma koji je 2016. ratifikovala Skupština Kosova.

Tužilaštvo je na neki način komentarisalo ovaj tajming izjavom da je objelodanjivanje optužnice bilo nužno zbog „kontinuiranih pokušaja Tačija i Veseljija da ometaju i podrivaju rad Specijalizovanog vijeća, ali je napomenulo kako je uvjereno da „sve tačke optužnice može da dokaže”. Optužnica inače stupa na snagu kad je potvrdi jedan od sudija za prethodni postupak specijalizovanih vijeća Kosova.

Stejt department je u međuvremenu saopštio da je ovo „korak naprijed ka pravdi i pomirenju na Zapadnom Balkanu”.

Da li je ovo bilo još jedno podrivanje Trampa od strane takozvane „duboke države” ili uspješan manevar koji je izvela Evropa, odnosno njena najveća sila, Njemačka, koja je bila više nego nezadovoljna zbog solo akcija Vašingtona i navodnim Grenelovim ustupcima Beogradu – pristankom da sporazum sadrži i razmjenu teritorija?

Pouzdanog odgovora nema. Izvjesno je, međutim, da ovakav razvoj događaja ne znači da evropski posrednik Miroslav Lajčak sada može opuštenije da nastavi svoje tek započeto posredovanje. Prije sledećeg poteza on mora da sačeka da se poslije ovog zemljotresa slegne političko tlo na Kosovu, gdje je Tači žario i palio pune dvije decenije.

(Autor je bivši glavni i odgovorni urednik „Politike”)

---