<br /> Aktuelni predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin dobio je povjerenje građana za novi šestogodišnji mandat na čelu države. Putinu će ovo biti četvrti mandat na mjestu predsjednika Rusije. Putin je osvojio 75 odsto glasova na predsjedničkim izborima u Rusiji, pokazuju rezultati nakon 50 odsto prebrojanih listića, javio je,,Interfaks“.
Na izborima se nadmetalo osam kandidata. Centralna izborna komisija Rusije saopštila da je na osnovu 40 odsto prebrojanih glasova za Putina glasalo 74,2 odsto birača izašlih na izbore.
Rojters je konstatovao da je Putin ostvario glatku pobjedu na predsjedničkim izborima. Pravo glasa u Rusiji imalo je skoro 111 miliona birača.
Putin zahvalio svojim pristalicama okupljenim na moskovskom Crvenom trgu, poručivši da je pred Rusijom velika budućnost ukoliko narod ostane ujedinjen.
Putin je glasao na biralištu u Ruskoj akademiji nauka u Moskvi. Tom prilikom je izjavio da će smatrati uspješnim svaki procenat glasova koji mu omogućava obavljanje predsjedničke dužnosti, prenijela je agencija Tas.
-Siguran sam da je program koji ja predlažem za zemlju pravi- istakao je Putin.
Zbog 11 vremenskih zona u subotu je glasanje počelo na krajnjem istoku Ruske Federacije, u regionima Kamčatka i Čukotka.
Ruski zvaničnici koji prate glasanje objavili su da provjeravaju nekoliko incidenata s ubacivanjem lažnih listića u kutije na biračkim mjestima, prenosi AP.
Navodi se da je jedan od incidenata zabilježen u gradu Ljubirci na obodu Moskve, tokom kojeg su, prema riječima predsjednice izborne komisije za region Moskve Irine Konovalove, u glasačku kutiju ubacivani ranije zaokruženi listići, zbog čega su svi glasovi u toj kutiji proglašeni nevažećim.
AP prenosi da je u gradu Artjom na dalekom istoku Rusije neidentifikovani muškarac ubacio nekoliko listića u kutiju, koja je potom zapečaćena, a muškarac uhapšen.
Navodi se i da Centralna izborna komisija Rusije provjerava tvrdnje o ubacivanju ranije zaokruženih listića u regionu Kemerovo u Sibiru.
AP navodi da su nezavisni posmatrači izbora i aktivisti iznijeli tvrdnje o brojnim incidentima s ubacivanjem ranije zaokruženih listića i drugim neregularnostima.
Putin, koji je prvi put izabran za predsjednika 2000. godine u ovogodišnjoj trci za najvišu državnu funkciju u Rusiji učestvovao je kao nezavisni kandidat, a građane je pozvao da izađu na birališta kako bi se uzelo u obzir mišljenje svakog od njih u definisanju budućnosti zemlje, prenosi Tas.
-Od volje naroda i volje svakog građanina Rusije zavisi koji put će naša zemlja izabrati, a od toga zavisi i budućnost Rusije i naše djece- poručio je Putin u televizijskom obraćanju glasačima u četvrtak, istakavši da su Rusi uvijek sami odlučivali o svojoj sudbini, prema svojoj savjesti i iz ljubavi prema istini, pravdi i otadžbini.
Među ostalim predsjedničkim kandidatima su lider Liberalno-demokratske partije Rusije (LDPR) Vladimir Žirinovski, biznismen Pavel Grudinin kao kandidat Komunističke partije, zatim suosnivač stranke Jabloko Grigorij Javlinski, lider Partije rasta i privredni ombudsman Boris Titov, čelnik stranke Ruski opštenarodni savez Sergej Baburin, TV voditeljka i politička aktivistkinja Ksenija Sobčak - koju je nominovala Građanska inicijativa - i lider Komunista Rusije Maksim Suraikin.
Asošiejted pres navodi da neki Kseniju Sobčak, inače kćerku nekadašnjeg Putinovog zaštitnika, vidi kao,,projekat Kremlja“ s ciljem da se glasanju da,,demokratski spoljni sjaj“, a redovi kritičara Kremlja brže podijele.
Sobčak je, međutim, negirala da je u bilo kakvom dosluhu s Kremljom i izrazila spremnost za saradnju s Putinovim glavnim protivnikom, liderom opozicije Aleksejem Navaljnim, kome je zabranjeno da učestvuje u izbornoj trci zbog osuđujuće presude koju mnogi smatraju politički motivisanom.
Navaljni je, s druge strane, pozvao na bojkot glasanja, a na video-snimku objavljenom u četvrtak uveče na Jutjubu ismijao je Kseniju Sobčak i druge kandidate koje je opisao kao,,klovnove kojima manipuliše Kremlj“, istovremeno pozivajući svoje pristalice da izađu na ulice i zatraže promjene.
Izbore je, kako je najavljeno, pratilo 400 stranih novinara, a ukupno 13.200 novinara širom Rusije, navodi Tas. Glasanje je pratilo šest međuparlamentarnih organizacija i oko 150 međunarodnih posmatrača.(RTS)


Hakeri napali izborni sistem

Prvi zamjenik ruskog ministra unutrašnjih poslova Aleksadar Gorovoj rekao je za,,Tas» da su ruski državni automatizovani izborni sistem (GAS Vibori) napali hakeri.
-Mogu samo da potvrdim da se sajber napad dogodio. Međutim, imajući u vidu preliminarni rad organa reda, Federalnog servisa za nadgledanje telekoma i informacionih tehnologija i Centralne izborne komisije Rusije (CIK), spriječen je pad (GAS Vibori) sistema- rekao je Gorovoj.
Sekretarka Centralne izborne komsije Rusije Maja Grišina navela je da je ranije hakovan sajt CIK-a, a upadi su zabilježeni iz 15 različitih zemalja, dodajući da se na meti našao i informacioni centar CIK-a. Predsjednik Rostelekoma Mihail Osejevski prijavio je da je zabilježen veći broj sajber napada na ruske sajtove u poslednjih nekoliko dana.


Spor s Londonom bez uticaja na reputaciju

Osvrnuvši se na nedavni spor Moskve s Londonom u vezi sa tvrdnjama da je Kremlj koristio nervni agens da otruje ruskog dvostrukog agenta u engleskom gradu Solsberiju, Rojters ocjenjuje da taj slučaj nije ugrozio Putinovu reputaciju.
Istovremeno, ova agencija upozorava da bi još jedan šestogodišnji mandat Putina stavio pred mnogobrojne izazove, kao što je posustajanje ruskog BDP-a zbog niskih cijena nafte i efekata zapadnih sankcija.