Uz poziv na mir i uništenje nuklearnog oružja Hirošima je obilježila 73 godine od kada su SAD bacile prvu atomsku bombu na taj grad. Bomba je ubila 140.000 ljudi.
Gradonačelnik Hirošime Kazumi Macui opisao je, u svom obraćanju povodom te tužne godišnjice, paklene prizore koje je eksplozija ostavila iza sebe 1945. godine, kao i agoniju kroz koju su žrtve prošle, prenosi AP.
Macui je, govoreći u Memorijalnom parku mira, izrazio zabrinutost zbog pooštravanja egocentričnih politika u svijetu i upozorio na nuklearno zastrašivanje kao prijetnju po globalnu bezbjednost. Pozvao je svjetske lidere da nepokolebljivo rade na eliminisanju nuklearnog oružja iz svijeta.
– Neke zemlje otvoreno proklamuju nacionalizam i modernizovanje svojih nuklearnih arsenala, obnavljajući tenzije koje su ublažene završetkom Hladnog rata – rekao je Macui, na precizirajući na koje zemlje misli.
Ceremoniji je prisustvovao i premijer Šinzo Abe, koji je upozorio da se razilaženja između nuklearnih i nenuklearnih zemalja proširuju, ali je obećao da će učiniti više kako bi premostio taj jaz.
Da bi obje strane sarađivale, važno je da svi shvate „realnost tragedije nuklearnih napada”, poručio je Abe, ponovivši obećanje Japana da će održati svoje pacifističke i nenuklearne principe.
U napadu SAD na Hirošimu ubijeno je 140.000 ljudi, a u bombardovanju Nagasakija tri dana kasnije više od 70.000, što je dovelo do predaje Japana i okončanja Drugog svjetskog rata, podsjeća američka agencija.
Japanska agencija Kjodo navodi da je jutros održan minut ćutanja u Memorijalnom parku mira u Hirošimi, tačno u 8.15 – kada je američki bombarder ispustio atomsku bombu „Mali dječak” iznad tog grada, 6. avgusta 1945. godine.
Premijer Japana Šinzo Abe izrazio je želju da se sastane sa liderom Sjeverne Koreje Kim Džong Unom, kako bi razgovarao o denuklearizaciji na Korejskom poluostrvu i odnosima dvije zemlje u budućnosti.
On je na konferenciji za novinare tokom obilježavanja 73 godine od napada atomskim bombama na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki u Tokiju rekao da bi trebalo lično da se sastane sa Kimom.
– Trebalo bi da se lično sastanem sa predsjedavajućim Radničke partije Koreje Kim Džong Unom, da sa njim razgovaram i riješim probleme u vezi sa nuklearnim i balističkim oružjem, kao i pitanja otetih lica i da izgradmo nove bilateralne odnose – istakao je Abe.
Situacija na Korejskom poluostrvu značajno se popravila u poslednjih nekoliko mjeseci, tokom kojih se Kim sastao sa predsjednikom Južne Koreje Mun Džae Inom i sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom, piše „Sputnjik”.
Tokom sastanka u Singapuru 18. juna, Tramp i Kim postigli su sporazum o denuklearizaciji Sjeverne Koreje u zamjenu za obustavljanje zajedničkih vojnih vježbi SAD i Južne Koreje i eventualno ukidanje američkih sankcija Pjongjangu.