Italijanski premijer Đuzepe Konte proglasio je vanredno stanje na zahtjev regionalnih vlasti Ligurije, nakon rušenja mosta u Đenovi kada je poginulo 39 ljudi.
Konte je na konferenciji za novinare u Đenovi rekao da nema sumnje da je firma „Autostrade per l`Italia“, koja je dio infrastrukturne grupe „Atlantija“, odgovorna za osiguranje bezbjednosti srušenog vijadukta na osnovu ugovora o koncesiji.
On je naveo da Vlada neće čekati ishod aktuelne krivične istrage nesreće da preduzme određene akcije.
Premijer je rekao da želi da pooštri klauzule u ugovorima o koncesiji kako bi se pojačale obaveze u smislu održavanja.
Ministar saobraćaja Italije rekao je ranije da koncesije za auto-put kompanije „Autostrade per l`Italia“, treba ukinuti i odrediti oštru novčanu kaznu.
Kako piše “Vašington post“, nesreća u Đenovi pokrenula je lavinu pitanja u zemlji slavnoj po svojoj ljepoti, koju godinama prati ekonomska stagnacija.
Da podsjetimo, italijanski mediji prenose da je poginulo najmanje 39 osoba, među njima troje djece.
Kako je broj žrtava rastao, a strahuje se da će ih biti još, zvaničnici su pozivali na hitnu istragu o tome kako je most koji je postavljen prije pet decenija odjednom pao, pretvarajući jednu od najvažnijih saobraćajnih dionica u katastrofu koja je ličila na scene kao poslije zemljotresa.
“Ovakve tragedije ne treba i ne bi smjelo da se događaju u civilnoj zemlji. Oni koji će se smatrati odgovornim moraće da plate do poslednjeg centa, rekao je italijanski ministar saobraćaja Danilo Tonineli za televiziju TG1.
Takođe, pojavile su se informacije da je o oštećenjima mosta bilo riječi još 2016. godine.
Bivši predsjednik Institucije gađevinskih inženjera i specijalista za mostove Ijan Firt saopštio je da je taj most dužine jedan kilometar izgrađen šezdesetih godina, da je zahvaljujući i te kako stabilnim osloncima bio izuzetno siguran, ali je vrijeme zasigurno imalo udjela u tragediji koja se dogodila.
– S obzirom na to da most postoji 50 godina, moguće je da su postojala neka oštećenja. Takođe, radovi koji su obavljani na njemu mogli su da utiču na dodatno oštećenje potpore – rekao je Firt, te dodao da je vijadukt koji je osmislio Rikardo Morandi bio „veoma neobičnog dizajna“.
Od sedamdesetih godina na mostu su rađene brojne popravke, a postojala je i bojazan da li može da izdrži svakodnevni protok saobraćaja koji je imao.
Profesor građevinarstva na Univerzitetu Bat Tim Ibel nazvao je obrušavanje tragedijom i naveo da bi iskusni građevinari „tražili tragove nastanka problema“, pa naveo da su takvi i slični incidenti srećom izuzetno rijetki.
– To ne predstavlja nikakvu utjehu žrtvama i porodicama stradalih, ali realnost je takva da su predivni mostovi koje vidimo širom svijeta bezbjedni zahvaljujući građevinarima – predočio je Ibel.
Takođe, profesor Univerziteta Edinburg Gordon Masterton rekao je da bi trebala da se obavi forenzički sveobuhvatna istraga da bi se došlo do srži problema.
– Postoji nekoliko potencijalnih okidača za ono što se naizgled dogodilo i dok ne bude skupljeno više dokaza sa mjesta nesreće, izjava svjedoka i video-snimaka, nije produktivno i odraz je nepoštovanja da se spekuliše da nešto djeluje vjerovatnije od nečeg drugog – poručio je Masterton.
S tim se slaže i profesorka gađevinarstva Univerziteta Ekseter Marija Rosarija Marsiko napominjući da sva izjašnjavanja na tu temu moraju da budu potkrijepljena naučnim dokazima. Ona je most opisala kao „predivan izraz građevinskog dizajna“, te napomenula da preopterećenje nije bilo rijetko kada su mostovi koje je Morandi dizajnirao šezdesetih u pitanju.
Iako su brojni eksperti izrazili interesovanje prema mogućim razlozima nesreće, pojavile su se informacije da je ranije izražena bojazan povodom stanja mosta. Prije dvije godine Antonio Brencic, profesor specijalizovan za ojačavanje betonskih konstrukcija Univerziteta Đenove, nazvao je vijadukt „inženjerskim promašajem“.
-–Taj most je pogrešan. Prije ili kasnije on će morati da bude zamijenjen. Ne znam kada, ali pojaviće se trenutak kada će cijena održavanja postati veća od one koja bi bila za zamjenu rekao je Brencic, piše „Gardijan“.
Kako prenosi “Vašington post“, nadvožnjak je pao u periodu kada su najveće gužve ljetne sezone.
Jedan italijanski zvaničnik rekao je za agenciju ANSA sa je između 30 i 35 automobila bilo na nadvožnjaku kada se srušio. Na nekoliko snimaka zabilježen je i trenutak urušavanja.
“Vidio sam smrt. Moja žena je viknula da se zaustavim. Da nisam – sada bih bio mrtav“, rekao je Andrea Reskunjo koji je izbjegao provaliju.
Još nije tačno jasan razlog pada nadvožnjaka. Eskperti za jednog od krivca postavljaju nevrijeme koje je pogodilo Italiju. Međutim, jedno je sigurno, oni koji se bave infrastrukturom u vladi moraće da odgovore na mnoga pitanja.
Javni tužilac u Đenovi naveo je da je spreman da pokrene i krivični postupak.
Kompanija koja nadgleda i radi na tom putu, kao i na mnogim drugim širom Italije, saopšila je u utorak da je proces “stabilizacije“ bio u toku kada se most urušio. Most je podignut šezdesetih godina, saopštila je kompanija “Autostrade per Italia“.
“Uzrok pada biće predmet detaljne analize čim bude bezbjedan odlazak na mjesto nesreće“, saopštila je ta kompanija.
Inače, kako piše “Vašington post“, ova tragedija biće i test za novu italijansku vladu na čelu sa premijerom Đuzepeom Konteom.
Ministar saobraćaja rekao je za TG1 da bi Italija trebalo da izvrši provjeru svih mostova na auto-putevima izgrađenih između pedesetih i sedamdesetih godina.
Zamjenik premijera Mateo Salvani rekao je da su zemlji potrebna imena i prezimena svih koji su krivi za ove neprihvatljive smrti, a okrivio je i Evropsku uniju za budžetska pravila koja su spriječila Italiju da troši na bolnice, škole, puteve i pruge.
“Ne možemo da trošimo novac zbog evropskih organičenja“, rekao je on.
Most “Morandi“ dobio je nazov po Rikardu Morandiju koji je umro 1989. Lokalci ga često zovu i “Bruklin bridž“ zbog sličnosti.
Jedan inženjer, koji je bio upoznat sa strukturom mosta, naveo je da su postojali znaci problema. Kako je rekao, most je bio pod “prismotrom“ i pokazivao je znake “korozije“.
Stručnjak za ekonomiju i saobraćaj i savjetnik u Ministarstvu saobraćaja Marko Ponti rekao je da armirani beton može da izdrži “svojih 50 godina“, ali da “nakon te tačke postaje problematičan“ jer šipke koje su koriste u strukturi mogu da korodiraju.
“Poslije 50 godina morate da obratite pažnju“, rekao je on.
Ovo u Italiji nije prva ovakva nesreća. Prošle godine na obali Jadranskog mora srušio se takođe nadvožnjak, a poginule su dvije osobe. I 2016. dogodila se slična nesreća, poginula je jedna osoba.
Italijanski ministar saobraćaja Danilo Tonineli pozvao je članove uprave kompanije koja vodi brigu o mostu koji se srušio kod Đenove da podnesu ostavke.
Tonineli je rekao da će Vlada oduzeti koncesiju za upravljanje auto-putem na kojem se nalazi srušeni most od kompanije „Autostrade per l`Italija“ i da će novčano kazniti njenu matičnu poslovnu grupu „Atlantija“.
„Najviša uprava `Autostrade` mora da se povuče. Kompanija nije bila u stanju da ispuni svoje obaveze u skladu sa ugovorom kojim se reguliše upravljanje ovim infrastrukturnim objektom“, rekao je Tonineli televiziji RAI.
On je dodao da bi kazna za grupu „Atlantija“ mogla da dostigne 150 miliona eura.
Tonineli je rekao da je Vlada pokrenula vanrednu inspekciju svih starih mostova i tunela širom Italije.

Iz ruševina se čuje plač

Akcija spasavanja koja je juče nastavljena, trajala je i u toku noći kada su vatrogasci pretraživali mjesto urušavanja mosta. Tokom jučerašnjeg dana, evakuisane su okolne zgrade zbog straha od novog urušavanja. Broj nestalih kreće se od četiri do 12, a navodno se iz ruševina čuje plač.
Italijanska agencija Ansa, pozivajući se na izvore iz vatrogasne brigade objavila je da su u nesreći poginula i tri maloljetnika od osam, dvanaest i trinaest godina, dok su pojedini mediji prenijeli do sada ne potvrđene informacije da je stradala i jedna beba.

Preživio zahvaljujući čudu

Istovremeno, mediji objavljuju potresne priče onih koji su, srećom, preživjeli tragediju. Jedan od njih, italijanskim medijima rekao je da je «pravo čudo» što je preživio. Sredovječni čovjek je za lokalnu italijansku televiziju rekao da je stajao ispred svog kamiona ispod mosta u Đenovi kada se struktura urušila, a prasak ga odbacio deset metara u jedan zid, zbog čega je povrijedio desno rame i kuk.
– Bio sam ispred kamiona i odletio kao i sve ostalo. Da, mislim da je to čudo što sam preživio. Potpuno sam bez riječi – dodao je on.
Tragediju u Đenovi spletom srećnih okolnosti preživjeli su i jedan golman, kao i vozač ih Hravatske.

Preminula 39. žrtva

Najmanje 39 ljudi poginulo je u rušenju mosta na auto-putu u Đenovi, saopštili su juče italijanski zvaničnici.
Spasioci kažu da nema mnogo nade da će biti pronađeno još preživjelih u ruševinama mosta Morandi, gdje je skoro 40 vozila palo sa visine od 45 metara kada se konstrukcija juče srušila.
U bolnici je zbrinuto 16 osoba, a 12 se nalazi u teškom stanju, prenio je Bi-Bi-Si.
Oko 440 ljudi evakuisano je iz okoline mosta zbog straha da bi i ostali njegovi dijelovi mogli da se sruše.
Most Morandi izgrađen je tokom šezdesetih godina prošlog vijeka na auto-putu A10, koji je važan za transportovanje robe iz lokalnih luka, a služi i kao saobraćajna veza sa italijanskom rivijerom i južnom obalom Francuske.

Koci: Ljudski faktor uzrok rušenja mosta

Glavni tužilac Đenove Frančesko Koci rekao je da je ljudski faktor uzrok rušenja mosta u ovom gradu, kada je poginulo 39 lica.
On je dodao da će nakon spasilačkih operacija istražioci analizirati sve aspekte u vezi sa razvojem, planiranjem i održavanjem mosta, kako bi bolje razumjeli šta se dogodilo.
Koci je naglasio da je spreman da otvori slučaj «višestrukog ubistva i katastrofe kao posledice nemara».
Lokalni mediji objavili su da je most bio privremeno zatvoren prije dvije godine i da su tada bili potrebni vanredni radovi održavanja i obnove.
Zamjenik premijera Luiđi di Majo rekao je da je tragedija mogla da bude izbjegnuta, prenio je «Sputnjik».
Prema poslednjim podacima, u rušenju mosta na auto-putu u Đenovi, poginulo je 39 lica.
U bolnici je zbrinuto 16 osoba, a 12 se nalazi u teškom stanju, prenio je Bi-Bi-Si.
Broj stradilih u rušenju dijela vijadukta u Đenovi popeo se na 42, javlja lokalni portal «Gentovatodau.it». Spasioci tragaju za preživjelima koji su drugi dan zarobljeni pod ruševinama mosta, dok javnost i porodice strahuju da će broj žrtava drastično rasti.