Kineski predsjednik
Si Đinping dao je do sada najjasniji znak da tokom aktuelnog mandata želi da riješi 70-godišnji spor kontinentalne Kine i Tajvana.
Si je naveo da dvije strane ulaze u „duboke demokratske konsultacije“ i rade na ujedinjenju, ali je istovremeno upozorio i da Peking „zadržava opciju“ primjene sile, što su američki mediji protumačili kao direktnu poruku Vašingtonu, koji Tajvan snabdijeva vojnom opremom.
„Kina mora da bude ujedinjena, što je neizbježni uslov istorijske obnove kineske nacije u novom dobu⌠Mi ne obećavamo da ćemo odustati od upotrebe sile i zadržavamo opciju preduzimanja svih neophodnih mjera“, rekao je Si u govoru povodom 40. godišnjice odluke vlasti u Pekingu o otopljavanju odnosa s Tajvanom, tokom kojeg je dobio vatreni aplauz.
„Različiti sistemi (kontinentalne Kine i Tajvana) nisu prepreka ujedinjenju, a još manje su opravdanje za separatizam. Privatno vlasništvo, vjerska uverenja i legitimna prava i interesi tajvanskih sunarodnika biće u potpunosti garantovani“, rekao je Si, prenosi „Njujork tajms“.
Agencija Blumberg navodi da je Si uputio upozorenje zagovornicima nezavisnosti Tajvana, među kojima je i predsjednica
Cai Ing Ven.
„Pravna je činjenica da obje strane (Tajvanskog) moreuza pripadaju jednoj Kini i to niko i nikakva sila ne može da promijeni“, naveo je Si i dodao da „Kinez neće tući Kineza“, iako se Peking neće odreći primjene sile.
AP prenosi da je Si poručio da niko i ništa ne može da zaustavi aktuelni trend koji vodi ujedinjenju.
„Mi smo spremni da otvorimo široki prostor za mirno ujedinjenje, ali nikada nećemo ostaviti nimalo prostora za bilo kakve separatističke aktivnosti usmjerene ka nezavisnosti Tajvana“, rekao je Si.
Rojters prenosi da je Si izjavio da niko ne može da promijeni činjenicu da je Tajvan dio Kine i da bi ljudi s obje strane Tajvanskog moreuza trebalo da teže „ponovnom ujedinjenju“.
Američka televizija Si-En-Bi-Si objašnjava da je Sijev govor održan u znak sjećanja na „Poruku sunarodnicima na Tajvanu“ koju su vlasti u Pekingu uputile 1. januara 1979. godine, objavljujući kraj redovnih artiljerijskih napada na ostrva pod kontrolom Tajvana koja se nalaze blizu kineske obale, što je bila prekretnica nakon decenija neprijateljstava između dvije strane.
Podsjeća se da su kineske nacionalističke snage pod komandom
Čang Kaj Šeka u decembru 1949. godine pobjegle na Tajvan nakon poraza od komunista u građanskom ratu.
„Pitanje Tajvana je dio unutrašnje politike Kine. To je pitanje od ključnog interesa za Kinu i strano miješanje je neprihvatljivo“, poručio je Si, prenijeli su kineski državni mediji.
rs.sputniknews.com
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
