Sječe, paljenja, suše i poplave uskoro bi mogle da nanesu dovoljnu štetu prašumi u Amazoniji od koje ne samo da neće uspjeti da se oporavi, već će najveća svjetska prašuma ući u ciklus odumiranja.
Ukoliko Amazonska prašuma dostigne dovoljan nivo gubitka zelenog pokrivača, čitav region pretrpjeće nepopravljive promjene koje će promijeniti zeleni krajolik u savanu sa raštrkanim dijelovima pod niskim zelenilom, a gubitak biodiverziteta biće katastrofalan po čitav svijet.
Upozorenje dolazi iz izvještaja istraživanja objavljenog u časopisu „Sajens advanses” („Science Advances”), čiji su autori
Karlos Nobre, predsjedavajući odjeljenja za klimatske promjene na brazilskom nacionalnom Institutu za nauku i tehnologiju (INPE), i
Tomas Lavdžoj sa Univerziteta „Džordž Mejson” u SAD.
-Amazonski sistem je blizu tački bez povratka - naveo je Lavdžoj.
Kako su autori naveli, još od 70-ih godina, kada je profesor
Eneas Salati utvrdio da Amazonska prašuma generiše okvirno polovinu padavina potrebnih za njen opstanak i razvoj, postavlja se pitanje koliki bi maksimalni gubitak zelenog pokrivača morao da bude prije nego što bi čitav regionalni hidrološki ciklus toliko degradirao da najveća svjetska prašuma ne bi mogla više da opstane. Procjenjivano je da bi gubitak zelenog pokrivača morao da bude 40 odsto da bi se takav scenario obistinio.
U prethodnim decenijama, međutim, pojavili su se novi faktori koji utiču na hidrološki ciklus Amazonije. Ovi faktori uključuju klimatske promjene i širokorasprostranjeno paljenje tokom sušne sezone kako bi se raskrčio prostor za poljoprivrednike.
Kombinacija sječe, klimatskih promjena i paljenja ukazuje da bi drastične promjene ekosistema u istočnim, južnim i centralnim djelovima džungle uslijedile već sa 20 do 25 odsto izgubljenog zelenog pokrivača.
Ove procjene i modeli zasnovani su na istraživanju objavljenom 2016. godine u „Proceedings of the National Academy of Sciences”, koje je Nobre sproveo sa kolegama sa INPE-a, brazilskog nacionalnog Insituta za istraživanje svemira, Centra za sprečavanje prirodnih katastrofa i Univerziteta u Braziliji.
-Uprkos tome što ne znamo tačnu tačku bez povratka, procjenjujemo da je Amazonija veoma blizu granice. Gubitak zelenog pokrivača dostigao je 20 odsto - oko milion kvadratnih kilometara, mada se oko 15 odsto te površine (150.000 kvadratnih kilometara) oporavlja - istakao je Nobre.
Prema riječima istraživača, mega-suše iz 2005, 2010. i 2015.-2016. mogle bi da predstavljaju prve znake približavanja tački bez povratka. Ti događaji, zajedno sa velikim poplavama 2009, 2012. i 2014. navode na zaključak da čitav amazonski sistem oscilira.
-Ponašanje čovjeka pojačalo je poremećaje u hidrološkom ciklusu regiona. Da nije bilo ljudskog djelovanja, velika suša izazvala bi gubitak određenog broja drveća, ali bi on bio nadoknađen naredne godine- naveo je Nobre.
(RTRS)
Merkel: Gori naša kuća i ne možemo da ćutimoNjemačka kancelarka
Angela Merkel izjavila je da lideri G7 „ne mogu da ostanu nijemi” pred požarima u šumama brazilske Amazonije i da će apelovati da se učini sve kako bi se vatrena stihija zaustavila. Merkel je u ovonedeljnoj video-poruci rekla da Njemačka podržava poziv francuskog predsjednika
Emanuela Makrona da se na samitu G7 koji je juče počeo u Bijaricu, razgovara o požarima u Amazoniji.
-Emanuel Makron je u pravu - naša kuća gori i mi ne možemo da ćutimo, rekla je Merkelova.
Ona je dodala da su lideri „potreseni” požarima koji haraju Amazonijom i da će razgovarati o tome kako mogu da pomognu, kao i da će poslati jasan poziv da se sve mora učiniti kako bi se zaustavili požari u prašumi za koju se kaže da predstavlja pluća planete.
(RTS)
)){kind=small}
