Inauguracija Džoa Bajdena za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država obavljena je juče tačno u podne po lokalnom vremenu, odnosno 18 po srednjoevropskom, i bila je to prva ceremonija u novijoj istoriji na kojoj nisu prisustvovao odlazeći predsjednik i prva dama.

Džozef Bajden rekao je u prvom govoru nakon polaganja predsjedničke zakletve da je dekomratija prevladala, što su prisutni na ceremoniji ispred Kapitola burno pozdravili.

– Ovo je dan Amerike. Ovo je dan demokratije – rekao je 46. predsjednik SAD i dodao da je upad u Kapitol prije dvije sedmice „ugrozio vrijednost američke demokratije” i uzdrmao temlje Kapitola.

Biću predsjednik svih Amerikanaca, poručio je Bajden.

– Biću predsjednik svih Amerikanaca, obećavam vam. Boriću se podjednako jako za one koji nisu glasali za mene, kao i za one koji jesu. Boriću se za Ustav. Razumijem da se mnogi plaše za poslove, za kredite, za porodice, ali obećavam vam da ću se boriti za vašu sigurnost. Nekad imamo loše dane, nekad imamo dobre dane, ali moramo ići napred – rekao je Bajden.

Novi predsjednik je rekao da su Amerikacni „ponovo naučili da je demokratija dragocjena” i da je „u ovom trenutku prevladala”, prenio je Bi-Bi-Si.

– Zahavljujem prethodnicima iz obje stranke koji su danas ovdje – rekao je novi predsjednik. Ceremoniji su prisustvali bivši predsjednici Bil Klinton, Džordž Buš i Barak Obama.

– Želim da ponovo ujedinim SAD i pozivam sve Amerikance da mi se pridruže. Ujedinimo se da se borimo protiv neprijatelja. Ljutnju, mržnju, bezakonje uz jedinstvo možemo ispraviti, dati dobra radna mjesta, pobijediti virus, nagrađivati rad – rekao je Bajden.

Dodao je i da bez jedinstva nema mira već samo ogorčenosti.

– Garantujem vam da nećemo podbaciti, to nikada nismo kada smo radili zajedno. Okrenimo novi list i počnimo da slušamo i gledamo jedni druge – poručio je 46. predsjednik SAD.

Bajden je rekao da je razgovarao telefonom i sa nekadašnjim predsjednikom Džimijem Karterom (96) i odao mu počast na službi kojoj je posvećen čitavog života.

Govoreći o izazovima sa kojima će se suočiti njegova administracija, uključujući pandemiju i uspon „bijelih supremista”, Bajden je rekao da će se suprotstaviti svim preprekama i da će ih savladati.

– Za to je potrebna stvar koja je najteže uhvatljiva od svega u demokratiji: jedinstvo – naglasio je Bajden.

Rekao je da zna da govor o jedinstvu nekima može da izgleda naivno ovih dana i da zna da su snage podjele među Amerikancima duboke i stvarne, te da nisu ništa novo.

– Jedinstvo je put kojim treba ići naprijed – napomenuo je novi predsjednik SAD i opisao američku istoriju kao konstantnu borbu između ideja koje se izgovaraju i stvarnosti koja se živi.

Pozvao je na više uzajamnog poštovanja u društvu i rekao da „galama treba da utihne”, te da se „spusti temperatura”.

Novi predsjednik SAD Džozef Bajden rekao je u prvom govoru poslije polaganja zakletve da će Amerika biti pozitivan primjer u svijetu pod njegovim rukovođenjem.

– Predvodićemo ne samo primjerom naše moći, nego i kroz moć našeg primjera – rekao je Bajden ispred Kapitola.

Potvrdio je posvećenost starim savezima nakon četiri godine politike „Amerika prije svih”, koju je vodio prethodni predsjednik Donald Tramp.

– Popravićemo stare saveze i ponovo ćemo se angažovati u svijetu, ne samo da bismo odgovorili na jučerašnje izazove, nego i na današnje i sjutrašnje – rekao je novi predsjednik.

Priznao je da je vrijeme koje predstoji izazovno za Ameriku jer se nastavlja borba sa virusom korona.

– Narode, ovo je vrijeme kada smo na testu. Ocjenjivaće nas, vas i mene prema tome kako budemo rješavali ove povezane krize naše ere. Da li ćemo biti na nivou zadatka? Da li ćemo biti najbolji u ovom rijetkom i teškom trenutku? – kazao je Bajden.
U inauguracionom govoru nekoliko minuta nakon što je i zvanično postao predsednik SAD, Džo Bajden je poslao poruku da će popraviti odnos sa svetom.

– Evo moje poruke za ljude van naših granica. Amerika, koja je na testu, izaći će jača iz svega. Popravićemo odnose sa našim saveznicima i ujediniti se sa svijetom još jednom. Promijenićemo dosadašnju izolacionu politiku – naglasio je Bajden.

Obećao je da će Amerika biti jak partner, „kome se može vjerovati po pitanju mira, progresa i sigurnosti”.

Njegov inauguracioni govor trajao je oko 21 minut i spada u kraća obraćanja u ovakvim prilikama, prenio je Bi-Bi-Si.

Odbacio je „kulturu totalnog rata” u kojoj se manipuliše činjenicama.

– Moji dragi zemljaci Amerikanci, moramo da budemo drugačiji nego što smo sada. Amerika mora da bude bolja nego sada i znam da SAD može mnogo bolje – ocijenio je prvi čovjek Bijele kuće.

Prisjećajući se Martina Lutera Kinga i njegovog čuvenog govora „Imam san” i protesta žena na pravo glasa, Bajden je zvučao optimistično o promjenama.

Bajden je ukazao na činjenicu da je Kamala Heris postala prva žena na poziciji potpredsjednika u američkoj istoriji.

Tramp je prvi odlazeći predsjednik koji ne prisustvuje inauguraciji naslednika od 1869. godine, kada to nije učinio tadašnji šef države Endrju Džonson.

Odluka republikanca Trampa da ne dođe na inauguraciju demokrate Bajdena nije u skladu s njegovom porukom da će raditi da obezbijedi skladan i miran prenos vlasti na naslednika.

Odlazeći i budući predsjednik tradicionalno dolaze istim vozilom na ceremoniju inauguracije 20. januara, kao simbol mirnog prenosa vlasti u zemlji.

Poslednje nedjelje mandata odlazeći predsjednik proveo je ne izlazeći iz Bijele kuće, poslije nereda kada su njegove pristalice upale u Kapitol. U nasilju i neposredno poslije preminulo je petoro ljudi, među kojima i jedan pripadnik policije Kapitola.

Republikanska predstavnica Bet Van Dajn, koja predstavlja teksaški okrug u kojem su demokrate bile konkurentne, uputila je pismo novoizabranom predsjedniku Džou Bajdenu, koje je potpisalo još 16 kongresmena iz Predstavničkog doma iz Republikanske stranke, u kome navode da se raduju što će sarađivati sa njim.

Čvrsto vjerujemo da je ono što nas ujedinjuje kao Amerikance daleko veće od svega što nas može ikada podijeliti, napisali su oni, preneo je Si-En-En.

U tom duhu, nadamo se da možemo da se uzdignemo iznad međustranačke borbe kako bismo pregovarali o značajnim promjenama za Amerikance širom zemlje i održali položaj Sjedinjenih Američkih Država kao najbolje zemlje na svijetu, istakli su u pismu.

(RTV–RTRS–RTS)

---

Tramp: Nadam se da zbogom nije na duže vrijeme
Odlazeći američki predsjednik Donald Tramp napustio je Bijelu kuću.
Kako prenosi Si-En-En, Tramp se uputio ka vazduhoplovnoj bazi Endruz, gdje će biti održana kratka oproštajna ceremonija prije njegovog poslednjeg leta kao predsjednika ka Palm Biču.

Tramp je rekao da je to bila „čast života” i da samo želi da ode i kaže „zbogom”, ali je naglasio da se nada da to neće biti zbogom na duže vrijeme, prenosi Si-En-En.

U kratkom obraćanju novinarima po polijetanju, Tramp je rekao da je postigao mnogo tokom svog mandata i poručio da on i njegova supruga Melanija vole američki narod, dodaje „Gardijan”.

Tramp nije prisustvovao inauguraciji Džoa Bajdena za predsjednika SAD.

Supruga odlazećeg američkog predsjednika Donalda Trampa Melanija Tramp izjavila je na oproštajnoj ceremoniji u vazduhoplovnoj bazi Endruz da je za nju bila najveća čast da bude prva dama SAD.

– Biti vaša prva dama bila je moja najveća čast. Hvala vam na ljubavi i podršci. Bićete u mojim mislima i molitvama. Bog vas blagoslovio. Bog blagoslovio vaše porodice. I Bog blagoslovio ovu prekrasnu zemlju. Hvala vam – poručila je Melanija Tramp.


Bitka za pomilovanja
Donald Trump izdao je u utorak 143 pomilovanja i razmjene svog poslednjeg cjelodnevnog boravka na funkciji. Uprkos višemjesečnim nagađanjima, predsjednik je odlučio da ne pomiluje sebe.

Očekivalo se da će pomilovanja biti kontroverzna, a neki su sugerisali da bi ih izabrani predsjednik Bajden mogao poništiti ako se na njih gleda kao na „korupciju” ili zloupotrebu predsjedničke moći.

Jedan od najistaknutijih primalaca pomilovanja bio je bivši glavni strateg Bijele kuće Stive Benon, koga mnogi smatraju arhitektom Trampove političke karijere. Benon se suočio sa optužbama za prevaru u vezi sa prikupljanjem sredstava putem Interneta za izgradnju južnog graničnog zida.

Tramp je takođe pomilovao Eliota Bridija, koji je priznao da je ilegalno lobirao u američkoj vladi i svojevremeno je prikupljao sredstva za predsjednika, i Kena Kursona, prijatelja Trampovog zeta Džareda Kušnera koji je u oktobru prošle godine optužen za špijunažu.

Takođe se spekulisalo da bi Tramp mogao da izda „tajna” pomilovanja koja bi takođe mogla biti predmet opoziva od strane dolazeće Bajdenove administracije.

Stručnjaci koji su u decembru razgovarali za „Njuzvik” tvrdili su da je krajnje malo vjerovatno da se ispravno izdato pomilovanje može ukinuti.

Džefri Krauč je docent za američku politiku na Američkom univerzitetu i autor knjige „The Presidential Pardon Pover”. Objasnio je da postoji malo odredbi o ukidanju pomilovanja.

– Predsjednik gotovo nikada ne pokušava da pomilovanje vrati, iako stari sudski slučaj pod nazivom In Re De Pui opisuje kako je predsjednik Julisis Grant uspješno otkazao uslovno pomilovanje koje je odobrio njegov prethodnik Endru Džonson, prije nego što je uručeno – rekao je Krauč.

Brajan C. Kalt, profesor prava sa Državnog univerziteta u Mičigenu, rekao je za „Njuzvik” da postoji mala šansa za poništavanje Trampovog pomilovanja.
– Ne možete poništiti validno pomilovanje. Jedini regres bi bio da se utvrdi da to uopšte nije valjano pomilovanje. Dakle, ako se Tramp navodno pomilovao, tužioci bi u svakom slučaju mogli da krenu za njim, tvrdeći da je pomilovanje loše – rekao je Kalt.