U svijetu je od početka pandemije više od 115,3 miliona ljudi zaraženo korona virusom, a od posledica zaraze preminulo je preko 2.560.000. Oporavilo se više od 91,1 milion osoba. Najviše zaraženih i preminulih ima u SAD, a veliki broj zaraženih svakodnevno se bilježi i u Brazilu i Indiji.

Ekonomija evrozone sasvim izvjesno ulazi u duplu recesiju jer kovid mjere zatvaranja i dalje koče industriju usluga. Međutim, nade u jačanje kampanje vakcinisanja vinule su optimizam privrednika na trogodišnji maksimum, pokazuje istraživanje analitičke kompanije IHS Markit.

Markitov konačni kompozitni indeks menadžera nabavke (PMI) za februar, koji se smatra dobrim pokazateljem ekonomskog zdravlja, porastao je na 48,8 poena sa januarskih 47,8 bodova, ali se i dalje drži ispod granice od 50 poena koja razdvaja rast od pada, prenosi Rojters.

Povećanje vrijednosti indeksa najviše se duguje gotovo rekordnom rastu proizvodnje, budući da su fabrike u 19 zemalja koje koriste euro uglavnom ostale otvorene nakon obnovljenjih mjera ograničenja usmjerenih na suzbijanje skoka novih slučajeva korone.

S druge strane, ugostiteljski objekti i mjesta za zabavu morali su da zatvore vrata, a vlasti su preporučivale građanima da ostanu kod kuće.

Indeks PMI za dominantnu industriju usluga u evrozoni neznatno je napredovao u februaru, na 45,7 poena sa januarskog nivoa od 45,4 boda.

Potražnja je u padu već sedmi mjesec, uprkos tome što su kompanije smanjile cijene, ali je u uslužnim djelatnostima ipak neznatno povećan broj zaposlenih prvi put od februara 2020. Indeks zaposlenosti u uslugama porastao je na 50,2 poena sa 49,8.

Ekonomija zone eura je pala u prva dva kvartala 2020. godine, a pul ekonomista je u prošlomjesečnoj Rojtersovoj anketi predvidio da će se dva vezana kvartalna pada ponoviti – u lanjskom poslednjem i prvom ovogodišnjem tromjesečju.

Kao ozbiljne prijetnje su naveli spor proces vakcinacije u EU, zabrinutost zbog novih varijanti korona virusa zbog kojih se produžavaju mjere lokdauna, prigušenu ekonomsku aktivnost i rast nezaposlenosti.

Sektor usluga u Njemačkoj, najvećoj evropskoj ekonomiji, i dalje trpi zbog produženja mera ograničenja, dok je francuska poslovna aktivnost pala na tromjesečni minimum. Španski i italijanski uslužni sektori su takođe ponovo registrovali smanjenje aktivnosti.

Uprkos svemu navedenom, privrednici očekuju da će negativni rizici biti neutralisani, pri čemu je kompozitni indeks buduće proizvodnje, koji mjeri njihov optimizam, skočio na 67 bodova sa ranijih 64,2 poena.

Ekonomske posledice pandemije dodatno su otežale ionako tešku situaciju prezaduženih država. Mnoge su već sad insolventne, a pitanje je može li im dugoročno pomoći oprost duga.

U rješavanje problema uključeni su Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond (MMF), pa i G20 grupa industrijski najrazvijenijih zemalja, kao i ekonomije u usponu. Cilj je što efikasnija pomoć teško zaduženim državama u korona pandemiji.

Ovog puta uključeni su i Kinezi, piše „Dojče vele” (DV), dodajući da niko zapravo ne zna koliki su krediti koje je Kina dala siromašnim zemljama u Africi i na drugim kontinentima, te da više nije pitanje kako će siromašne zemlje sanirati svoj državni budžet, nego mogu li uopšte da snose te dugove.

Katolička organizacija za pomoć Misereor i inicijativa erlassjahr.de u svom izvještaju o stanju duga za 2020. godinu navode da su 124 od ukupno 154 siromašne zemlje i zemlje u usponu zadužene do kritične tačke. Ukupan dug svih zemalja koje se razmatraju u izvještaju iznosi 7,81 bilion američkih dolara.

Još u novembru 2020. Zambija je prestala da isplaćuje rate za svoje državne obveznice u američkim dolarima.

„Kako je moguće da jedan tako važan proizvođač sirovina poput Zambije, jedan od deset najvećih proizvođača bakra u svijetu, više ne može da plaća dugove? I to nakon što je ova država prije deset godina uspjela da smanji svoju zaduženost sa oko 200 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na nešto manje od 20 posto, u sklopu poslednjeg dužničkog reza u okviru inicijativa za smanjenje duga: HIPC (Highly Indebted Poor Countries) i MDRI (Multilateral Debt Relief Initiative)?”

Danas, gotovo deset godina kasnije, odnos duga Zambije vratio se na 120 posto BDP-a, navodi DV i postavlja pitanje da li je to samo posledica niskih cijena bakra.

Među faktorima rizika koji dovode do prekomjernog zaduženja su, prema navodima erlassjahr.de i Misereora, pored visokih zahtjeva u pogledu infrastrukture i zavisnosti od nekoliko izvoznih sirovina, i „slabo upravljanje u nekim državama na jugu”, što pojačava „tendenciju ka neodrživom dugu”.

Pravedan poreski sistem takođe jača društvo i vodi ga naprijed. Ako pojedine grupe ili kompanije u zemljama ne plaćaju porez, a istovremeno se od ostalih poreskih obveznika traži da ispunjavaju tu obavezu, to dugoročno nanosi ogromnu štetu društvu. U to su duboko uvjereni ekonomisti.

Sada, u jeku pandemije, ova saznanja teško mogu da pomognu ljudima u prezaduženim zemljama. Da bi mogle da se nose s ogromnim rashodima i zadacima u zdravstvenom i socijalnom sektoru, tim zemljama je potrebna finansijska pomoć, i to što je moguće prije. Međutim, dugoročno gledano, vjerovatno ne postoji način da se državne finansije hronično prezaduženih zemalja postave na zdravije temelje – ne samo u Africi već i u Evropi i ostatku svijeta, zaključuje „Dojče vele”.

(RTV–RTS)

---

Rajan: Nerealno očekivati da će virus nestati do kraja godine
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorila je da je nerealno razmišljanje da će se svijet osloboditi kovida-19 do kraja ove godine.

Direktor SZO za vanredne situacije Majkl Rajan rekao je da bi, međutim, tragičnost korona krize mogla da se izbjegne smanjivanjem broja hospitalizovanih i preminulih, prenosi „Gardijan”.

Istakao je da je virus i dalje taj koji ima kontrolu, posebno s obzirom na porast broja novozaraženih prošle nedjelje, nakon šest uzastopnih nedjelja pada brojki.

– Bio bi vrlo preuranjeno i nerealno misliti da ćemo se do kraja godine osloboditi virusa, ali ako budemo pametni možemo da završimo sa hospitalizacijama, smrtima i tragedijom – rekao je Rajan.