BRISEL - MOSKVA - Vlade zemalja članica Evropske unije složile su se danas da produže sankcije Rusiji ,zbog njenih akcija u Ukrajini, za šest mjeseci, tačnije do 31. januara sledeće godine, saopštile su diplomate.
Produžetak sankcija za još šest mjeseci usaglasili su na sastanku u Briselu ambasadori 28 zemalja članica EU.
Očekuje se da će ratifikacija ove odluke na sastanku ministara spoljnih poslova EU u ponedjeljak, u Luksemburgu, biti samo formalnost – prenijela je agencija Rojters.
Ruski ministar finansija Anton Siluanov je rekao da je Moskva u ekonomskim planovima već uzela u obzir mogućnost produženja sankcija.
Evropski parlament je prošle nedelje izglasao rezoluciju u kojoj se traži da se Rusiji produže sankcije zbog miješanja u sukob u Ukrajini i pozvao na jedinstvo u suprotstavljanju politici Moskve.
Poslije toga se oglasio portparol ruskog predsjednika Dmitri Peskov koji je poručio da će Rusija odgovoriti principom reciprociteta, ako se pritisak zapadnih sankcija na nju pojača.
“Što se tiče sankcija, Rusija je više puta naglasila da se zalaže za princip uzajamnosti i nijedan korak u sankcijama neće ostati bez odgovora”, rekao je tada Peskov.
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov i šef njemačke diplomatije Frank Valter Štajnmajer saglasili su se da je neophodan prekid sukoba na istoku Ukrajine, kao i granatiranje sela i civilne infrastrukture, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Rusije.
“Ministri su u telefonskom razgovoru istakli da je neophodno hitno obustavljanje borbenih intervencija na istoku Ukrajine, a prije svega u naseljenim mjestima”, navodi se u saopštenju.
Glavne teme razgovora bile su situacija u Ukrajini i zadaci o daljoj saradnji u normandijskom formatu, u cilju potpune realizacije sporazuma iz Minska od 12. februara, navedeno je u saopštenju.
Dvojica zvaničnika izrazila su zainteresovanost za dodatno usaglašavanje pitanja režima prekida vatre, kao i za rješavanje humanitarnih problema i početak političkog procesa organizacijom direktnog postojanog dijaloga Kijeva sa Donjeckom i Luganskom.
Njemački ministar rekao je 4. juna da Rusija što prije treba da se vrati u sastav Grupe osam, jer je Zapadu potrebna Moskva za rješavanje konflikta u Siriji, Iraku i drugim susjednim regionima Evrope.(RTS)
Obamina velika greška
RIM - Potpredsjednik italijanskog Senata Mauricio Gaspari rekao je da američki predsjednik Barak Obama vodi “samoubilačku politiku za Zapad i sankcije Rusiji su njegova velika greška”.
Povodom zahtjeva njegove stranke “Naprijed Italija” za ukidanje sankcija Rusiji, Gaspari je rekao da je italijanski premijer Matea Renci dobio opomenu od Obame čim je pokrenuo temu ukidanja sankcija.
“Treba ukinuti sankcije Rusiji i vratiti se partnerstvu sa Moskvom. Rusija može da pomogne da se spriječi širenje islamskog fundamentalizma i terorizma koji zloupotrebljava islam. U tom smislu, predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin za nas je oličenje slobode i bezbjednosti”, istakao je Gaspari za “Sputnjik Italija”.
On je naglasio da je Rusija za njih prijateljska zemlja i da treba odustati od tih apsurdnih sankcija.
Kremlj: Ne želimo u trku u naoružanju
Pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov poručio je da Moskva ne namjerava da učestvuje u trci naoružanja, jer bi to oslabilo ekonomiju države, ali da će reagovati na moguće prijetnje.
“Rusija ne ulazi u trku naoružanja. Rusija pokušava da nekim sredstvima odreaguje na moguće prijetnje, ali ne više od toga. U trku naoružanjem mi ne ulazimo, mi smo protiv nje, jer će to, naravno, oslabiti naše mogućnosti u ekonomiji”, rekao je Ušakov, prenose RIA Novosti.
“Mi smo principijelno protiv toga, predsjednik se jasno izjasnio o tome”, dodao je Ušakov, navodi Tanjug.
Agencija Interfaks napominje da je Rusija prinuđena da se bavi planskim nuklearnim naoružanjem u interesu bezbjednosti i zbog zastarelosti nuklearnog potencijala.
Odgovoriće na sve prijetnje
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da će Rusija biti prisiljena da uperi svoje oružane snage prema onim zemljama koje bi mogle da je ugroze i izrazio zabrinutost zbog sistema antiraketne odbrane u blizini ruskih granica.
“Mi ćemo biti prisiljeni da usmjerimo naše oružane snage prema teritorijama odakle dolazi prijetnja”, rekao je Putin, a prenio Rojters.
Ruski predsjednik je poslije razgovora sa finskim predsjednikom Saulijem Ninistom u blizini Moskve rekao da je najbolja garancija bezbjednosti Finske bio njen neutralni status.
Putin je rekao da smatra da je mirovni sporazum iz Minska balansiran i fer i da ga Rusija ne bi potpisala da se nije slagala s njim.
„Četvorka” u Parizu
Ministri spoljnih poslova normandijske četvorke - Francuske, Njemačke, Rusije i Ukrajine sastaće se 23. juna u Parizu gdje će razmotriti situaciju u vezi sa oružanim konfliktom u Ukrajini.
– Portparol ministra spoljnih poslova Francuske Lorena Fabijusa okvirno je naveo da će ministri razgovarati o razvoju situacije na istoku Ukrajine.
Glavna tema razgovora biće primjena mirovnog sporazuma iz Minska od 12. februara.
Održavanje sastanka potvrdio je u Moskvi i šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.
Ukrajinski vojnici priznali ubistvo majke i kćerke
Dvojica ukrajinskih vojnika priznala su da su ubili majku i kćerku na istoku Ukrajine, jer su ih sumnjičili da su simpatizerke separatista, saopštilo je u danas ukrajinsko državno tužilaštvo.
Ova ubistva su se dogodila u Luganjsku u ponedjeljak. Ukrajinski vojnici su ušli u jednu kuću i ubili 77-godišnju ženu i njenu 45-godišnju kćerku.
- Dvojica ukrajinskih vojnika, starosti od 23 i 25 godina, su pritvoreni. Priznali su ubistvo - saopštilo je tužilaštvo, ne navodeći više detalja.
)){kind=small}
