N
a centralnim gradskim ulicama u Barseloni nalaze se desetine hiljada ljudi koji su izašli da, kako kažu, mirno protestuju protiv policijskog postupanja u nedjelju, javlja specijalni izvještač RTS-a. Cio grad je blokiran zbog generalnog štrajka, a demonstranti kažu da će biti na ulicama do večeras kako bi sačekali one koji su ipak morali da rade.
U Barseloni je počeo generalni štrajk zbog grubog kršenja prava i sloboda, tokom policijske akcije u sprečavanju održavanja referenduma u tom španskom regionu. Učestvuje više od 40 sindikata i udruženja. Ne radi javni prevoz, a škole, klinike i muzeji su zatvoreni. Generalnom štrajku priključiće se i klubovi španske fudbalske lige iz Katalonije.
Razlog okupljanja na centralnom trgu u Barseloni su nasilne akcije policije – koja je pokušala da spriječi referendum o nezavisnosti te španske pokrajine.
Kako javlja izvještač RTS-a, na ulicama Barselone su desetine hiljada demonstranata. Oni nose zastave Katalonije i trube, tražeći da, između ostalog, oni koji su na poslu obustave rad i pridruže se protestu.
Katalonska vlada tvrdi da su se građani opredijelili za nezavisnost i sada razmatra dalje korake na tom putu, a vlasti u Madridu optužuju za represiju. Katalonci zahtijevaju povlačenje nacionalne policije, a juče ujutro je 150 pripadnika nacionalne garde natjerano da napusti hotel.
Španska vlada posvećena je traženju zajedničkog odgovora sa drugim političkim strankama na „izazov nezavisnosti” Katalonije.
Na sastancima sa liderima socijalista i partije Građani, španski premijer Marijano Rahoj iskazao je spremnost da prouči predloge drugih stranaka o odgovoru na katalonsko pitanje.
Španski premijer je zahvalan evropskim liderima na podršci ustavnom poretku, a ministar pravde Španije kaže da snage reda i bezbjednosti uvijek djeluju u skladu sa zakonom.
– Mi ćemo koristiti snagu zakona i sve mehanizme koje nam daje Ustav. Najvažnije je da se garantuje vladavina prava u Španiji i da se zakoni sprovode. Ako neko hoće da proglasi nezavisnost dijela teritorije, a nema pravo da to učini – onda moramo da preduzmemo ono što nam zakon omogućava, da bismo to spriječili – rekao je Rafael Katala, španski ministar pravde.
Poslije referenduma o nezavisnosti Katalonije koji je Madrid proglasio nevažećim, agencija AP prenosi šta bi moglo da se očekuje u Španiji nakon spornog glasanja na sjeveroistoku zemlje, ističući da promjene ne treba očekivati preko noći.
Katalonski predsjednik Karles Pudždemon izjavio je da će ispuniti obećanje i da će proglasi nezavisnost jednostrano nakon pobjede na referendumu u nedjelju.
Pudždemon je obrazložio da prema katalonskom zakonu pobjeda sa više od 50 odsto podrške znači proglašenje nezavisnosti u roku od 48 sati od dana glasanja, bez obzira na okolnosti glasanja, kao ni to da je odziv bio manji od polovine biračkog tijela.
Proglašenje nezavisnosti moglo bi da se očekuje već danas ili u četvrtak, kada zasjeda regionalni parlament.
Do sada nijedna zemlja ni međunarodna organizacija nije izrazila podršku za nezavisnost katalonskih vlasti, tako da će svaka deklaracija o nezavisnosti vjerovatno biti odbačena, bar na početku.
Evropska unija čvrsto stoji uz španskog premijera Marijana Rahoja i upozorava da bi Katalonija, u slučaju jednostrano proglašene nezavisnosti, bila izbačena iz bloka i zajedničke valute. Iz ugla ekonomije nemoguće je predvidjeti da li bi taj region samostalno opstao. Katalonija ima godišnji bruto domaći proizvod od oko 215 milijardi eura – najveći od svih španskih regiona i veći od Grčke, ali se značajno snabdijeva iz državnog budžeta.
Osim uklanjanja španskih zastava sa zvaničnih zgrada, teško je predvidjeti šta bi još katalonske vlasti mogle da urade po proglašenju nezavisnosti. Kako navodi AP, utisak je da će deklaracija biti simbolična.
Katalonija nema bezbjednosne snage da postave granice, a ključne oblasti kao što su porezi, spoljni poslovi, odbrana, luke, aerodromi i željeznica su u rukama španske vlade u Madridu.
Španija ima dvije opcije i obje bi bile „bolne”. Član 155 Ustava omogućava vladi da suspenduje, u potpunosti ili djelimično, regionalnu samoupravu koja ne poštuje ustavne obaveze ili ugrožava interese Španije.
Katalonija će prvo biti upozorena i ako se situacija ne promijeni na Senatu će biti da odobri nove mjere, što će biti jednostavno za Rahoja budući da njegova stranka ima većinu u gornjem domu parlamenta.
Moguća mjera koju bi Madrid mogao da preduzme jeste stavljanje regionalne policije pod špansku kontrolu.
„Ekstremnija” alternativa bi bila proglašenje opsadnog stanja ukoliko bi suverenitet Španije bio ugoržen, što bi dovelo i do ukidanja građanskih prava. O tome bi se raspravljalo u donjem domu parlamenta, gdje je situacija za Rahoja teža pošto nema većinu.
Nijedna opcija se neće desiti preko noći, ocjenjuje AP.
S obzirom na sadašnje stanje, kompromis bi bio najpoželjniji za sve, ali bez odustajanja jedne od strana, najmanje je vjerovatno da će do njega doći.
AP navodi da obje strane kažu da su otvorene za dijalog, ali da obje postavljaju uslove neprihvatljive za drugu.
Rahoj je insistirao na tome da ne može da raspravlja o referendumu ukoliko se ne izmijeni Ustav, dok katalonske vlasti tvrde da pravo na samoopredjeljenje mora biti poštovano.
Katalonija sada želi da Evropska unija interveniše, što je malo vjerovatno, i zalaže se za međunarodno posredovanje, sa čim se Madrid vjerovatno ne bi složio.
Evropski parlament održaće danas specijalnu debatu o zabranjenom referendumu o nezavisnosti Katalonije, tokom kojeg je došlo do sukoba građana i policije.
(RTS)