Francuska policija koristila je suzavac i vodeni top da bi rastjerala demonstrante koji su se okupili u Parizu na prvu godišnjicu početka antivladinih protesta pokreta „Žuti prsluci”.
Demonstranti, od kojih su mnogi bili obučeni u crno i sa skrivenim licima, napali su i oštetili ispostavu HSBC na Trgu Italija. Oni su zapalili kante za đubre, a policiju su gađali betonskim kockama i flašama.
Zapaljeno je i nekoliko automobila, a policija je uzvratila suzavcem i vodenim topom, prenosi Rojters.
Šef policije Pariza
Didije Lalmen je poništio dozvolu za održavanje demonstracija zbog nasilja.
On je osudio napade na pripadnike bezbjednosnih snaga, kao i na vatrogasce.
-Naš odgovor će biti odlučan. Svi oni koji kriju svoja lica, koji bacaju kamenice, biće privedeni na ispitivanje. Ljudi koji su došli na Trg Italija da uništavaju....i koji su glupi da ostanu, biće privedeni na ispitivanje, rekao je Lalmnen na konferenciji za novinare.
Prema njegovim riječima, oko 105 osoba je privedeno.
AP prenosi da je 71 osoba kažnjena zbog demonstriranja u zabranjenoj oblasti.
Noseći francuske zastave, duvajući u pištaljke i udarajući u bubnjeve, grupa demonstranata marširala je ulicama sjeverozapadnog Pariza, pjevajući: „Mi smo ovdje, mi smo ovdje. Iako to Makron
ne želi, mi smo ovdje”.
Policija je upotrijebila suzavac kada su demonstranti pokušali da razbiju prozore i uđu u jedan šoping centar.
Sukobi policije i demonstranata izbili su ranije juče u sjeverozapadnom dijelu Pariza, kada su se demonstranti spremali da pođu u marš gradom.
Policija je takođe intervenisala kako bi spriječila nekoliko stotina demonstranata da blokiraju kružni tok u Parizu.
Protesti su zabranjeni u blizini turističkih mjesta, kao što je Ajfelov toranj, a 20 stanica podzemne željeznice bilo je zatvoreno.
Sindikati su pozvali zaposlene u željeznici, javnom prevozu, vozače kamiona i službenike javnih službi na proteste 5. decembra zbog reforme penzionog sistema.
Na jednom zidu na Trgu Italija osvanuo je i slogan: „5. decembar. Prijevremena penzija za Makrona”.
Protesti „Žutih prsluka” počeli su sredinom novembra 2018. prvobitno zbog povećanja cijene goriva i visokih troškova života, ali su prerasli u širi pokret protiv predsjednika
Emanuela Makrona i njegovih ekonomskih reformi.
Na početku protesta u njima su učestvovale desetine hiljada ljudi, a na vrhuncu pobune krajem prošle godine i 300.000, da bi se njihovi broj prethodnih mjeseci sveo na nekoliko hiljada.
Protesti su izgubili snagu poslednjih mjeseci – broj demonstranata se od nekoliko desetina hiljada učesnika smanjio na nekoliko hiljada, ali lideri pokreta pozvali su ljude da se okupe i obilježe prvu godišnjicu.
(RTS)
)){kind=small}
