Crna Gora se nalazi na trećem mjestu u Evropi po stopi smrtnosti od kardiovaskularnih oboljenja. Statistika pokazuje da od bolesti srca svakog sata umre šest osoba u našoj zemlji, od kojih je svaka osma u najproduktivnijem dobu - između 25. i 64. godine života. Ono što naročito zabrinjava jeste podatak da gubimo sve mlađe osobe, pa se tako ruši mišljenje da se ova oboljenja „dešavaju” samo starijima i to uglavnom muškog pola. Istina je sasvim drugačija i nije nimalo ohrabrujuća - srce je na udaru i kod žena i kod muškaraca, a starosni kriterijumi sve su niži. Uzrok smrti svake druge osobe u Crnoj Gori su upravo bolesti srca i krvnih sudova.

Koji su dominantni faktori rizika, zašto je važno da na vrijeme prepoznamo i reagujemo na simptome, kako da se sačuvamo i zaštitimo, pitanja su na koja odgovore daje profesor dr Nebojša Tasić, kardiolog na Institutu za kardiovaskularne bolesti Dedinje, predsjednikom Udruženja centara za hipertenziju, prevenciju infarkta i šloga (HISPA) i Svjetskog udruženja za vaskularno zdravlje.

Prof. Tasić podsjeća na značaj prevencije, jer je zdravlje najveće bogatstvo.

– Ono je preduslov da vodimo normalan i kvalitetan život. Ne kaže se slučajno da bolestan čovjek, za razliku od zdravog, ima samo jednu želju - da ozdravi. Zato je važna prevencija, u duhu sintagme „Bolje spriječiti, nego liječiti”. Jer alarmantno je to što više od polovine stanovnika Crne Gore, kao i regiona, umire od infarkta i šloga. Moramo da sačuvamo zdravlje i život, da se trgnemo i otrgnemo od bolesti. Važna je briga za svakog čovjeka - kaže profesor.

Faktori rizika

Statistika pokazuje da kardiovaskularna oboljenja više ne biraju. Nekada je bilo rijetko, ili definitivno ređe, da se čovjek mlađi od četrdesete žali na probleme sa srcem. Danas, međutim, sve više mladih strada ili umire od infarkta i šloga. Profesor Tasić objašnjava da sve počinje od ateroskleroze koja uništava naše arterije, a to se dešava već od puberteta.

– Kod nekih se to dogodi brže, kod nekih sporije, ali generalno je problem što su se promijenili ritam i stil života. Stres je danas postao svakodnevan, a upravo je on jedan od najvećih faktora rizika. Zbog toga infarkt i šlog više ne štede ni mlađu populaciju. Uvijek kažem pacijentima da ne konsultuju „dr Gugla” jer će ih on uputiti na ko zna koliko dugačku listu faktora rizika. Ali istina jeste da su, osim stresa, u igri i pušenje, povišen krvni pritisak, dijabetes, genetika, ishrana i stil života. Sve to može da bude „odskočna daska”; za opake bolesti koje vrebaju - navodi naš sagovornik.

Važno je, naravno, da na vrijeme prepoznamo simptome, ali, nažalost, oni su ponekad neprimjetni. Nevidljivi. Nema ih. Samo čujemo da je neko pao i više se nikada nije probudio. Ili je preminuo u snu. Do juče zdrav čovek, od danas je trajno invalid. Stradaju nam sportisti. Studenti.

– Svi se onda pitaju zašto taj neko nije vodio računa o sebi, radio kontrolne preglede... Međutim, suština je da mnogi uopšte ne znaju da imaju nagomilane faktore rizika, pa na njih ne obraćaju pažnju. Kada govorimo o uočljivim simptomima, to su definitivno bol u grudima (u slučaju infarkta miokarda) i snažan bol u glavi (kada je riječ o šlogu). Osim toga, svako od nas mora da reaguje ako primjeti da je odjednom počeo da gubi energiju, biva malaksao, brzo se zamara, osjeća povremeni bol u grudima, krvni pritisak mu varira, osjeća vrtoglavice, zadiše se i pri najmanjem usponu. Na to mora da se obrati pažnja i obavezno provjeri da li je u pitanju predinfarktno stanje - kaže kardiolog.

Savjeti od doktora, ne od „gugla”.

Ljudi, međutim, često idu iz krajnosti u krajnost. Ili se apsolutno ne osvrću na simptome ili svaki od njih preuveličaju, uplaše se da je ono najgore, ali i dalje ne idu kod ljekara. Sagovornik napominje da je i te kako važno da se ta praksa promijeni i da se obavezno obratimo stručnjacima, kako bi se otklonile

dileme.Jer, bol u grudima može da bude i od žgaravice, a glavobolja od migrene. Ko zna na koje bolesti mogu da ukažu neki od navedenih simptoma, ali ako ne odemo kod ljekara, nećemo ni saznati šta nam se i zašto dešava. Ono što svako od nas može da uradi da bi spriječio pojavu kardiovaskularnih oboljenja jeste da bar pokuša da vodi zdrav život. A pod tim se podrazumijeva redovna fizička aktivnost - šetnja i bavljenje sportom, kao i briga o ishrani.

A.Š.

---

Magnezijum smanjuje rizik od srčanih oboljenja
Naš sagovornik napominje i unos minerala kroz određene suplemente, pošto studije pokazuju da smo često u deficitu sa njima, kada je u pitanju unošenje preko ishrane.

– Najvažniji je magnezijum, jer je njegova funkcija zaista višestruka. Ovaj mineral učestvuje u više od 300 biohemijskih reakcija, sastavni je dio procesa razmjene materije i energije, štiti ne samo srce, već i mišiće, kosti, jetru, nerve... Ne zove se bez razloga antistres mineralom - navodi doktor.

Istraživanja pokazuju da redovno uzimanje magnezijuma smanjuje rizik od srčanih oboljenja i moždanog udara, reguliše krvni pritisak i sprečava taloženje kalcijuma u zidove krvnih sudova, čime se utiče na proces ateroskleroze, a time i na razvoj angine pektoris i infarkta.

- Međutim, pogrešno je kada se ovaj, kao i bilo koji drugi suplementi, uzimaju napamet, bez prethodnog pregleda stručnjaka i konsultacije sa njima. Zato moramo prvo da promijenimo svijest, da se ne liječimo na svoju ruku, savjetujući se o sopstvenom zdravlju na internetu, već u stručnim ustanovama – poručuje stručnjak.


Hispa, personalizovano liječenje
Suština programa HISPA je da sačuvamo svoje zdravlje, tako što će nam tim stručnjaka na vrijeme uočiti slabe tačke, čak i kada nemamo nikakve simptome oboljenja.

– U pitanju je personalizovani program očuvanja zdravlja i liječenja, kao sigurna kuća za sve kojima je stalo da budu zdravi. Mi imamo multidisciplinarni pristup, pa se u našem timu nalaze kardiolog, endokrinolog, nefrolog, reumatolog, klinički farmakolog, nutricionista, psiholog, psihijatar... Krećemo od detaljne dijagnostike i kreiranja posebnog, ličnog režima ishrane pacijenta, određivanja fizičke aktivnosti, odvikavanja od pušenja, vježbi disanja... - objašnjava predsjednik HISPA.