Andrijevčani neće dozvoliti aktiviranje kamenoloma na kućnim pragovima

Mještani andrijevičkih mjesnih zajednica Zabrđe, Trešnjevo, Slatina, Prisoja i Trepča obavijestili su javnost u otvorenom pismo da ni po cijenu života neće dozvoliti da se na lokalitetu "Žoljevica" pristupi otvaranju kamenoloma.

Oni su ujedno upitili dopise premijeru Milojku Spajiću, ministru ekologije i održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću i predsjedniku opštine Andrijevica Željku Ćulafiću apelujući da spiječe da se na Žoljevici izvode bolo kakve radnje koje se tiču eksplotacije mineralnih sirovina.

– Iz neposredne komunikacije sa građanima naših pet mjesnih zajednica proizilazi nepodijeljen i izričit stav da se ne dozvoli otvaranje i rad kamenoloma "Žoljevica". Njegov rad devastirao bi životnu sredinu, a život i opstanak na ovom špodručju bio bi nemoguć. Apelujemo na vas da ne odobrite rad kamenoloma. Uostalom, ubijeđeni smo da nijedna profesionalna i nepristrasno urađena studija o uticaju kamenolama na životnu sredinu ne bi dala saglasnost za njegov rad – navodi se u dopisu mještana.

Andrijevčani neće dozvoliti aktiviranje kamenoloma na kućnim pragovima

Novosagrđena crkva u blizini planiranog kamenoloma

foto: Darko Jovović, Dan

Njihova reakcija uslijedila je nakon što je nedavno završena javna rasprava na Nacrt koncesionog akta o lokalitetu nemetalične mineralne sirovine arhitektonsko-građevinskog i tehničko-građevinskog kamena na ležištu "Žoljevica", koju je iniciralo Ministarstvo energetike i rudarstva.Javna rasprava je organizovana sa ciljem da se pribave sugestije i komentari građana, relevantnih institucija privrede, nevladinog sektora i stručne javnosti, kako bi Nacrt koncesionog akta unaprijedili prije usvajanja od strane Vlade.

Mještani su iznijeli brojne razloge koji, po njihovom mišljenju, ukazuju da bi rad kamenoloma bio poguban.

– Kamenolom bi bio lociran uz privatne posjede i u blizini naseljenih mjesta tako da bi prašina, buka, miniranje i rad teških mašina uticali da život u obližnjem i širem okruženju bude nepodnošljiv. Imanja u okruženju kamenoloma ne bi mogla da se koriste za bilo koju namjenu. U neposrednoj blizini kamenoloma nalazi se 13 novosagrađenih kuća porodica Bakić. Udaljenost ovih kuća od lokacije kamenoloma kreće se između sto i dvesta metara. Sve ovo ukazuje da bi rad kamenoloma imao nesagledive posledice po život ljudi ne samo u ovim ovim kućama, već u svim domovima u selima Zabrđe, Trešnjevo, Slatina i šire – ističu mještani.

"Uniprom" prije četiri godine ispao iz kombinacije

Ministarstvo kapitalnih investicija prije četiri godine raspisalo je konkurs za dostavljanje ponuda za dodjelu ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju ukrasnog kamena na lokalitetu Žoljevica. U tom koncesionom aktu navodi se da se mermerisani krečnjak može okarakterisati kao vrlo dekorativan, te da se može koristiti za proizvodnju ploča za oblaganje horizontalnih i vertikalnih površina objekata u građevinarstvu. Jedini prijvljeni na konkurs bila je kompanija Uniprom metali, koja je dobila maksimalan broj bodova za dodjelu koncesija u trajanju od 30 godina, a da država dobije milion i sto sedamdeset hiljada eura. Međutim, do realizacije nije došlo, jer Vlada na kraju za tako nešto nije dala zeleno svjetlo.

Dodali su da bi rad kamenoloma ugrozio i postojeća vodoizvorišta i putnu infrastrukturu

– Vodoizvorište "Dolovi" nalazi se na zemljištu nekadašnjeg preduzeća "Mermer" i to u neposrednoj blizini lokalcije kamenolaoma. Takođe, vodena akumulacija "Duboki do" nalazi se uz lokaciju kamenoloma. To znači da bi rad kamenoloma uništio ove vodne resurse. Takođe, korišćenje teških mašina i kamiona za rad kamenoloma bi dodatno uništilo i onako lošu putnu infrastrukturu na ovom području – tvrde mještani koji smatraju da bi kamenolom negativno uticao i na razvoj turizma

– Na teritoriji naših mjesnih zajednica poslednjih godina razvija se seoski i eko - turizam. Nedavno je uz lokaciju eventualnog kamenoloma podignuta crkva koja je postala mjesto vjerskog okupljanja i izletničkog turizma. Tu je i poznata pećina koju planiramo da iskoristimo kao svojevrsnu turističku atrakciju. Aktiviranjem kamenoloma od turizma ne bi bilo ništa – zaključili su mještani.

Rudokop podijelio struku i građane na lokalitetu Žoljevica kod Andrijevice

Podsjećamo, do prije tri decenije preduzeće "Mermer" dugi niz godina bavilo se ekspoatacijom mermera iz Žoljevice. Sa iskopavanjem mermera prestalo se početkom devedesetih godina prošlog vijeka kada je ovo preduzeće otišlo u stečaj.

Preuzmite našu aplikaciju