Bala sijena od 18 kila košta samo jedan euro

Da je stočni fond na sjeveru Crne Gore desetkovan u odnosu na neka minula vremena i da iz godine u godinu opada interesovanje za bavljenjem stočarstvom govori i činjenica da je sijeno na području Berana i Limske doline dostiglo ove sezone najnižu moguću cijenu.

Tako se u beranskim selima bala sijena teška do osamnaest kilograma može kupiti za svega jedan euro. U takvim okolnostima opšta konstatacija vlasnika imanja je da je postalo potpuno neisplativo kositi livade.

– Cijena sijena ove godine je najniža dosad, pa je teško izvesti računicu po kojoj bi neko imao koristi da kosi svoje imanje. Troškovi kosidbe i baliranja sijena skuplji su nego što ta sama bala na kraju košta. Zato brojna imanja ostaju nekošena. Svakako da je desetkovani stočni fond na ovom području doveo do ovakvog stanja – kaže predsjednik Mjesne zajednice Vinicka, Novica Lainović.

Mještani Šekulara ističu da brojni vlasnici imanja nude besplatno sijeno, ali da niko neće da ga uzme.

– Sada samo rijetki drže stoku, iako se zna da su nekada mještani Šekulara živjeli strikto od stočarstva. Nekada je sijeno bilo na cijeni i svaka stopa zemlje je košena. Međutim, sve se promijenilo. Svjedok sam da ljudi u dosta slučajeva sakupe sijeno i danima traže nekoga da mu ga poklone. Međutim, neće niko da ga uzme, pa su ljudi prinuđeni da sijeno pale. To je poražavajuće saznanje, jer je naš narod izgubio poštovanje prema zemlji, a ko to uradi ne piše mu se dobro – ističe Vesko Davidović mještanin Šekulara.

Jelovica mamac za domaće i inostrane goste

Inače, usluge za košenje po jednom aru kreću se oko euro i po, dok cijena baliranja iznosi 80 centi po jednoj bali. Tu si u troškovi plašćenja i pripremanja za baliranje, kao i troškovi transporta. Kad se sve to sabere izdaci za pripremu jedne bale iznose preko dva eura. Mještani Gornjih sela ističu da to samo po sebi govori koliko je posao kosidbe i sakupljanja sijena postao neisplativ.

– Sve je otišlo naopako. Priča crnogorskih zvaničnika da se o selu i poljoprivredi vodi dovoljno računa ne odgovara činjeničnom stanju. Očigledno da je, uz organizovani otkup tržnih viškova, potrebno uvesti neke stimulativne mjere koje bi podstakle mlade ljude da se bave stočarstvom jer su na našim prostorima utihnuli i kose i kosači. Ovdje više niko ne kosi ručno. Kosačice su u potpunosti preuzele ulogu kosa, no i pored toga i ove godine brojne livade ostaće nepokošene,jer je ovaj posao postao skroz neisplativ. Sve to ukazuje da će, ako se nastavi ovako, livade potpuno zarasti u šumu – ističe Miloš Raković predsjednik Mjesne zajednice Lubnice.

Otkosi gore, dim truje životnu sredinu

Nije rijetka pojava da vlasnici imanja na sjevru Crne Gore pribjegavaju paljenju sijena, od čega se stvara gusti dim koji negativno utiče na životnu sredinu. To potvrđuju i mještani Vinicke koji tvrde da često ne mogu da otvore prozore svojih domova zbog dima koji dolaze od zapaljenog sijena.

- Gdje god se čovjek okrene vidi kako gori sakupljeno sijeno. Potrova nas dim. To je užasna slika, jer prosto je neshvatljivo da se nešto ovako događa, kad se zna da je nekada svaka šaka sijena bila zlata vrijedna. Pored toga što zapaljeno sijeno truje životnu sredinu. To ukazije da nijesmo daleko dogurali po pitanju razvoja stočarstva i poljoprivrede – ističe Novica Lainović.

Da se sijeno nudi po bagatelnim cijenam svjedoče i mještani Zagorja.

– Livade ostaju nepokošene, jer za mnoge to predstavlja uzaludni posao. Dok mladi napuštaju sela, stočni fond se drastično smanjuje. To su gorka saznanja koja vrijeđaju poštene ljude sa sela, jer od stočara mnogo bolje prolaze oni koji se bave nekim drugim sumnjivim poslovima – kaže Rajo Lutovac predsjednik mjesne zajednice Zagorje.