Direktor nikšićke NVO "Mozaik": OSI i dalje između barijera i predrasuda

Iako zvanični podaci pokazuju da u Crnoj Gori živi nešto više od 53.000 osoba s invaliditetom (OSI), stručnjaci upozoravaju da je stvarni broj znatno veći.

Nedostatak jedinstvenog registra, nepristupačnost javnih prostora i objekata, otežano zapošljavanje i i dalje prisutne predrasude samo su dio problema s kojima se ova populacija svakodnevno suočava.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, oko 16 odsto stanovništva ima neki oblik funkcionalnog ograničenja. Ako bi se taj procenat primijenio na Nikšić, proizilazi da u gradu pod Trebjesom živi oko 10.000 osoba s invaliditetom ili različitim vrstama poteškoća.

Izvršni direktor nikšićke NVO "Mozaik" Blagoje Šturanović smatra da zvanična statistika ne pruža potpunu sliku stvarnog stanja.

– Danas se na globalnom nivou procjenjuje da čak 16 odsto stanovništva živi s nekom vrstom poteškoće. To u dobrom dijelu nijesu formalno osobe s invaliditetom, ali govorimo o širokom spektru oštećenja – od senzornih do poremećaja iz spektra autizma, čiji broj posljednjih godina raste – kazao je Šturanović i dodao da poseban problem predstavlja činjenica da Crna Gora još nema jedinstven registar osoba s invaliditetom, što dodatno otežava planiranje podrške i kreiranje javnih politika.

– Nemamo precizne podatke ni za Nikšić ni za Crnu Goru. To otežava istraživanja, planiranje aktivnosti i pripremu projekata – pojasnio je Šturanović.

Prema rezultatima Popisa stanovništva iz 2023. godine, najmanje jednu smetnju ili prepreku u obavljanju svakodnevnih aktivnosti ima 53.251 građanin Crne Gore. Ipak, Šturanović vjeruje da je stvarni broj značajno veći.

– Mnogi prilikom popunjavanja ankete nijesu naveli svoje poteškoće. Razlog su stigma, stereotipi i predrasude koje su i dalje duboko prisutne u društvu. Zbog toga je izvjesno da je broj osoba s invaliditetom veći od onoga što pokazuju podaci Monstata – ističe on.

Podaci Zavoda za zapošljavanje Crne Gore pokazuju da se na kraju prošle godine na evidenciji nalazilo 8.174 lica s invaliditetom, od čega su 5.053 bile žene. Više od polovine nezaposlenih nema zanimanje ni stručnu spremu, dok najveći broj pripada starijim starosnim kategorijama.

– Ljudi i dalje zaziru od osoba s invaliditetom. Potrebno je više kampanja, pristupačan prevoz i dostupnije obrazovanje. U Nikšiću imamo tek nekoliko ustanova koje su gotovo u potpunosti pristupačne – naglasio je Šturanović.

Da lokalna uprava nastoji da unaprijedi položaj osoba s invaliditetom potvrđuje i izrada novog lokalnog akcionog plana, čije je usvajanje u završnoj fazi.

Vršiteljka dužnosti sekretarke Sekretarijata za socijalno staranje i osobe sa invaliditetom Opštine Nikšić mr Maja Todorović kazala je da će novi dokument biti usmjeren na konkretne i ostvarive mjere.

Direktor nikšićke NVO "Mozaik": OSI i dalje između barijera i predrasuda

Maja Todorović

foto: Željko Šapurić, Dan

– Željeli smo da novi akcioni plan bude realan, održiv i usmjeren na konkretno poboljšanje kvaliteta života osoba s invaliditetom u naredne četiri godine – kazala je Todorović.

Problemi zapošljavanje, obrazovanje i socijalna izolovanost

Iako je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom među kvalitetnijim propisima u ovoj oblasti i predviđa značajne podsticaje za poslodavce, osobe s invaliditetom i dalje teško dolaze do zaposlenja. Šturanović podsjeća da država refundira do 75 odsto bruto zarade zaposlenih osoba s invaliditetom, kao i troškove prilagođavanja radnog mjesta, ali da poslodavci često nijesu dovoljno informisani ili su pod uticajem ukorijenjenih predrasuda.

Prema njegovim riječima, dodatni problem predstavlja otežan pristup obrazovanju i stručnom usavršavanju, zbog čega mnoge osobe s invaliditetom nijesu u ravnopravnom položaju na tržištu rada.

– Značajan broj osoba s invaliditetom je socijalno izolovan, provodi mnogo vremena u kući i vremenom razvija nesigurnost ili anksioznost. Zato je važno osnaživati ih kroz obuke i kurseve kako bi stekli znanja i bili spremni za tržište rada – naglasio je Šturanović i dodao da nevladin sektor često predstavlja jednog od najvećih poslodavaca osoba s invaliditetom, ali upozorava da pojedine organizacije djelovanje u ovoj oblasti posmatraju prvenstveno kroz finansijski interes.

Prema njenim riječima, plan će biti fokusiran na povećanje pristupačnosti, jačanje socijalne uključenosti i stvaranje uslova za aktivnije učešće osoba s invaliditetom u svim segmentima društvenog života.

– Ne možemo reći da su potpuno isključeni, ali im još nijesu pružene sve mogućnosti da svoje potencijale iskažu na pravi način – poručila je Todorović.

NVO Mozaik započela realizaciju projekta "Krug sigurnosti!": Unapređenje podrške ženama s invaliditetom

Predstavnici civilnog sektora i lokalne uprave saglasni su da bez kvalitetnijih evidencija, sistemskog pristupa i uklanjanja fizičkih i društvenih barijera nije moguće ostvariti punu ravnopravnost osoba s invaliditetom. Do tada će one ostati među najosjetljivijim i najugroženijim društvenim grupama u Crnoj Gori.

Preuzmite našu aplikaciju