Do 2030. Crna Gora bez divljih deponija

Povodom 5. juna, Svjetskog dana životne sredine, na Žabljaku je održana dvodnevna regionalna konferencija "Mogućnosti i izazovi održivog upravljanja otpadom", koja je okupila predstavnike državnih institucija, lokalnih samouprava, komunalnih preduzeća, privrede, civilnog sektora i međunarodnih organizacija iz Crne Gore i regiona.

Konferenciju su organizovali Komunalno i vodovod Žabljak i Ekološki pokret "Ozon", u partnerstvu sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Opštinom Žabljak, Eko-fondom, Privrednom komorom Crne Gore i Kancelarijom UNDP-a za Crnu Goru.

Prvi dan skupa bio je posvećen unapređenju sistema upravljanja otpadom, sa posebnim osvrtom na Državni plan upravljanja otpadom i izradu lokalnih planova. Učesnici su analizirali izazove sa kojima se suočavaju lokalne samouprave, ukazujući na potrebu jačanja institucionalnih kapaciteta, bolje međuinstitucionalne saradnje i dosljednije primjene propisa u oblasti zaštite životne sredine.

Otvarajući konferenciju, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić poručio je da pitanje zaštite životne sredine nije samo pitanje propisa i politika, već i velikih investicija i dugoročnog planiranja.

– Za uspostavljanje sistema adekvatnog upravljanja otpadom u Crnoj Gori potrebno je gotovo milijardu eura. Za zaštitu vazduha neophodno je oko 900 miliona eura, dok će za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u narednih 10 do 20 godina biti potrebno približno 780 miliona eura – kazao je Ćulafić.

On je podsjetio da su posredstvom Eko-fonda do sada sanirane više od 103 divlje deponije, te zatvorene tri velike neuređene deponije – Mislov do u Nikšiću, Zakašnica u Mojkovcu i Mostina u Rožajama.

– Krajnji cilj nam je da do 2030. godine u Crnoj Gori ne postoji nijedna divlja deponija – poručio je ministar.

Drugog dana konferencije fokus je bio na temama produžene odgovornosti proizvođača, mogućnostima energetskog iskorišćenja otpada, cirkularnoj ekonomiji i održivom poslovanju. Predstavljeni su primjeri dobre prakse iz Crne Gore i zemalja regiona, kao i modeli koji mogu doprinijeti efikasnijem korišćenju resursa i smanjenju otpada koji završava na deponijama.

Neophodne regionalna saradnja i razmjena znanja

Značajan segment programa bio je posvećen upravljanju deponijama, gdje su predstavnici deponija iz Podgorice, Bara, Zvornika i Subotice govorili o iskustvima u radu, modernizaciji infrastrukture i primjeni savremenih standarda u oblasti zaštite životne sredine. Istaknuto je da su regionalna saradnja i razmjena znanja neophodni za uspješno rješavanje problema otpada.

Direktorica Komunalnog i vodovoda Žabljak Sanja Antović ocijenila je da upravljanje otpadom nije samo komunalno pitanje, već pitanje organizacije sistema i zajedničke odgovornosti.

Učesnici su imali priliku da se upoznaju i sa mogućnostima finansijske i tehničke podrške koje pružaju Eko-fond i UNDP, kao i sa rezultatima revizorskih analiza stanja u sektoru upravljanja otpadom u Crnoj Gori.

Preuzmite našu aplikaciju