Institucionalna nebriga udaljava posjetioce od prirodnih dragulja na sjeveru Crne Gore

O tome svjedoči i lokalitet Torine sa Radmanskom klisurom u opštini Petnjica, koji i pored istraživanja i znatnih ulaganja, nije doživio punu valorizaciju. Tamo se nalazi Zazidana pećina, odnosno utvrđenje, koje je prema ocjeni stručnjaka najvredniji i najbogatiji lokalitet u Crnoj Gori iz doba neolita.

– Radmanska klisura je izuzetan biser prirode, a sami lokalitet Torine izuzetno arheološko nalazište gdje je Polimski muzej sproveo detaljna istraživanja. Uloženo je i dosta sredstava na izgradnji infrastrukture, kako bi se ovo atraktivno mjesto približilo svijetu. Međutim, potrebno je još dosta da se uradi kako bi taj lokalitet postao pravi turistički brend – ističu iz lokalne uprave.

Punu valorizaciju nije doživjelo ni poznato izletište Alipašini izvori nadomak Gusinja. Radi se o najvećem kraškom vrelu u Crnoj Gori, gdje u prosjeku izvire oko četiri kubna metra vode u sekundi, a tokom godine ga posjeti veliki broj ljudi iz zemlje i inostranstva. Međutim, na Alipašinim izvorima ne postoje odgovarajući sadržaji koji bi upotpunili sveukupnu ponudu ovog, između ostalog, čuvenog saborišta, koje se prostire na oko 900 metara nadmorske visine.

– Mnogi posjetici iz čitavog svijeta hrle da posjete Alipašine izvore, jer se ovdje suočavaju sa čudom prirode. Tu se održavaju i čuveni sabori, na kojima se okuplja brojna dijaspora. Ali društvo u cjelini praktično nije ništa uradilo da se na ovom mjestu osmisle odgovarajući sadržaji koji bi upotpunili bajkovitu priču o našoj vodi života. Čak, svako ko dođe vidjeće da je ovaj lokalitet devastiran i da odaje sliku predjela o kom praktično niko ne vodi računa – navode mještani.

Neuređeni Alipašini izvori

D.J.

Iz kolašinske mjesne zajednice Bare Kraljske tvrde da skoro ništa nije urađeno da se spriječi devastacija područja Komova i da je prekomjernom sječom šume ugrožena prirodna ravnoteža.

– Šuma se nemilosrdno siječe čime su, umjesto očuvanja, ugroženi pašnjaci, izvori, jezera, riječni tokovi, ali i korito rijeke Tare. Pristupni putevi su, takođe, loši, što udaljava turiste od po mnogo čemu atraktivnih mjesta – navode mještani.

Nijesu preduzete potrebne mjere ni za približavanje prirodno-atraktivnih lokaliteta na teritoriji opština Berane i Andrijevica. Tako potrebnu afirmaciju i publicitet nije dobilo Rakovačko Vrelo iznad sela Trešnjeva, poznato po staništu rakova, kao ni vodopad "Skakavac" kod Berana.

– Vodopad "Skakavac" je biser prirode i krajnje je vrijeme da oni koji su zaduženi za razvoj turizma na sjeveru Crne Gore učine nešto da se ovaj vodopad uknjiži u turističke mape kao lokalitet od izuzetne važnosti – ističe mještanin Skakavca.

Posebno neistražena ostala je Bježanska jama nedaleko od sela Konjuhe, za koju mještani tvrde da predstavlja podzemni prolaz do susjedne Albanije.

– Bježanska jama je pećina koja je svojevremno predstavljala sklonište za lokalno stanovništvo u ratnim situacijama. Obiluje izuzetnim ukrasima koji nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Stari mještani su pričali da njeni podzemni hodnici vode čak do susjedne Albanije. To je jedan fascinantan prizor u netaknutoj prirodi, za koji van našeg sela skoro da niko nije čuo – kazao je predsjednik Mjesne zajednice Konjuhe Tomo Babović.