Jokić: Problemi u vodosnabdijevanju Kotora prisutni su decenijama i predstavljaju složen infrastrukturni izazov

Predsjednik Jokić je u obraćanju predstavio detaljne informacije o uzrocima trenutnih problema, načinu funkcionisanja sistema vodosnabdijevanja, raspoloživim količinama vode, stanju lokalnih izvorišta i ograničenjima postojeće infrastrukture, kao i aktivnostima koje nadležne službe preduzimaju u cilju unapređenja i stabilizacije sistema.

- Problemi u vodosnabdijevanju Kotora prisutni su decenijama i predstavljaju složen infrastrukturni izazov. Zbog toga brojne informacije koje se posljednjih dana pojavljuju u javnosti imaju manje ili veće utemeljenje u ranijim pokušajima da se riješe posljedice zaslanjenja izvorišta i obezbijedi stabilnije snabdijevanje tokom ljetnjih mjeseci -kazao je prvi čovjek Kotora.

Kako je podsjetio, Kotor se nekada snabdijevao gotovo isključivo iz izvorišta u Tabačini, koje je tokom ljeta redovno zaslanjivalo, najčešće sredinom jula, u zavisnosti od količine proljećnih padavina.

- U pokušaju da se smanji uticaj mora na izvorište, eminentni jugoslovenski stručnjaci su 1984. godine pristupili izgradnji takozvanih „betonskih zavjesa“. Ideja je bila da se ubrizgavanjem betona u šljunkovito tlo oko izvorišta formira podzemna prepreka koja bi spriječila prodor morske vode, ali ovaj projekat nije dao značajnije rezultate. Dalji razvoj sistema podrazumijevao je kaptiranje izvorišta u Orahovcu, 1987. i 1988. godine, i njihovo uključivanje u vodosnabdijevanje područja od Starog grada do Risna. Ipak, tokom ljeta su i dalje bile neophodne restrikcije, dok su se naselja od Škaljara, preko Mula, Prčanja i Stoliva, do Kostanjice, Morinja, Lipaca i Strpa u pojedinim periodima snabdijevala pitkom vodom putem cisterni - naglasio je Jokić.

Značajnije poboljšanje situacije vodosnabdijevanja u Risnu, kako je kazao, uslijedilo je 2001. godine, kada su u funkciju stavljeni veliki rezervoar i prepumpna stanica. Time je omogućeno da se tokom noći stvaraju rezerve vode, koje su potom korišćene za stabilnije snabdijevanje tokom dana. Ipak, ni ovo rješenje nije u potpunosti otklonilo nedostatak pitke vode u ljetnjim mjesecima. Problemi su dodatno usložnjeni nakon 2005. i 2006. godine, kada je na cjevovodu Verige - Risan, usljed dotrajalosti cijevnog materijala, gotovo svakodnevno dolazilo do kvarova i pucanja. To je direktno uticalo na urednost vodosnabdijevanja Risna, dok su slični problemi na području Kostanjice, Morinja i Strpa prisutni i danas.

Kotorska naselja već dvije nedjelje bez pitke vode, građani najavljuju proteste

- Tek izgradnjom novog cjevovoda od Orahovca do Risna 2008. godine stvoreni su uslovi da Risan, u pogledu vodosnabdijevanja, bude u približno istoj situaciji kao Dobrota. Tokom ljetnjih mjeseci voda je dopremana sa izvorišta u Orahovcu, čime je omogućeno snabdijevanje dovoljnim količinama vode i za područje Risna - istakao je.

Puštanjem Regionalnog vodovoda u funkciju 2010. godine znatno je poboljšano vodosnabdijevanje područja od Starog grada i Škaljara do Stoliva, Kostanjice, Morinja i Strpa, dok je područje od Dobrote do Risna i dalje u velikoj mjeri zavisilo od lokalnih izvorišta u Orahovcu. Kada su istovremeno zaslanjena izvorišta u Tabačini i Orahovcu, najveći izazov predstavlja dopremanje dovoljnih količina vode iz Regionalnog vodovoda iz pravca Škaljara prema Dobroti, Orahovcu, Perastu i Risnu - objašnjava Jokić.

Postojeći sistem, kako je istakao, nije izgrađen kao jedinstvena mreža kroz koju se voda može bez ograničenja preusmjeravati prema svim djelovima opštine. Pojedini djelovi cjevovoda nijesu dovoljnog kapaciteta ili su dotrajali, zbog čega se maksimalne količine koje Kotor trenutno preuzima iz Regionalnog vodovoda ne mogu ravnomjerno distribuirati prema svim naseljima.

- U cilju unapređenja sistema, u pripremi je projekat zamjene preostalog dijela cjevovoda Tabačina - Škaljari i izgradnje buster stanice u Tabačini, čime bi se omogućio transport većih količina vode prema području od Dobrote do Risna. Istovremeno, očekuje se puštanje u rad novog cjevovoda Regionalnog vodovoda od Budve prema Kotoru i Tivtu, nakon čega će biti moguće povećati količine vode koje Kotor preuzima iz regionalnog sistema. Kada je riječ o mogućnosti snabdijevanja iz pravca Herceg Novog, ne postoji cjevovod između Kamenara i Veriga kojim bi se voda mogla transportovati prema Kotoru. Osim toga, Herceg Novi tokom ljetnjih mjeseci i sam zavisi od raspoloživih količina vode iz sistema Plat, kao i od Regionalnog vodovoda, zbog čega takvo rješenje u ovom trenutku ne predstavlja pouzdanu mogućnost - naglasio je Jokić.

Imajući u vidu opravdano interesovanje javnosti, kao i potrebu da građanima budu dostupne potpune i precizne informacije, u nastavku integralno prenosimo pitanja i odgovore koje je predsjednik Opštine objavio.

Da li je tačno da je došlo do oštećenja podmorskog cjevovoda ili nije?
​- Da, početkom novembra 2019. godine, za vrijeme olujnog južnog vjetra kruzer je prekinuo podmorski cjevovod Dobrota - Prčanj. Ovo ipak nema značajan uticaj na aktuelne probleme snabdijevanja Risna. Ovim cjevovodom je bilo moguće prebaciti određenu količinu vode u Dobrotu, čime bi se u određenoj mjeri poboljšalo snabdijevanje. Pokrenuto je više postupaka utvrđivanja i naknade štete, uz usluge eminentnih profesora. Izrađen je projekat novog cjevovoda, pa je 2024. isti bio u planu investicija opštine. Kako na tada ponuđene cijene i količine nije bilo zainteresovanih, projekat je vraćen na doradu Vodovodu, koji je tokom 2025. isti doradio, pa je u 2026. raspisan tender, na koji su se javila dva ponudjača. Komisija treba ovih dana da izabere najbolju ponudu, a rok za izvođenje radova je 60 dana.

 Da li je ovaj dio Boke (Risan) sistemski povezan sa regionalnim vodovodom i u kojoj mjeri?

Na regionalni vodovod povezuju se vodovodni sistemi pojedinih gradova. Voda se mora preuzimati direktno u rezervoar pa tek onda distribuirati potrošačima. Prema tome, čitav vodovodni sistem Kotora, kojim se snabdijevaju naselja u zalivu, je povezan na regionalni vodovod preko glavnog rezervoara u Škaljarima. Trenutno, zbog nedovoljnog kapaciteta stare infrastrukture regionalnog i lokalnog vodovoda, nije moguće dopremiti dovoljne količine vode za sva naselja u zalivu, konkretno za područje od Dobrote do Risna, koje je sada snabdjeveno zaslanjenom vodom. Dodatno, problem predstavlja cjevovod Verige - Risan, koji je u lošem stanju pa se voda iz regionalnog vodovoda preko Morinja ne može transportovati za Risan.

Da li postoji tehnička mogućnost da se u kriznim situacijama dio Boke snabdijeva vodom preko sistema kojim se snabdijeva Herceg Novi? Ako takva mogućnost postoji, zašto se ne koristi?

Ne postoji tehnička mogućnost, odnosno, nema cjevovoda od Kamenara do Veriga kojim bi se voda mogla transportovati za Kotor. Treba naglasiti da je upitno da li Herceg Novi tokom ljeta ima na raspolaganju kao višak znatne količine vode, da bi se određena količina vode transportovala za Kotor, a da njihovi potrošači ne budu uskraćeni, zašto bi se inače gradio cjevovod kroz Tivat do Lepetana, za transport vode iz regionalnog vodovoda u Herceg Novi. Takođe, tu je i problem redovnog remonta hidroelektrane Plat, koja se vrši ljeti, kada se potpuno prekida transport vode za Herceg Novi.

Ako ne postoji, zbog čega nije planirana i da li postoji projekat da se takva u budućnosti izgradi?

Kad se prave planovi za rješavanje ovako važnih problema, vodi se računa da rješenje bude pouzdano. Ako Herceg Novi u pojedinim periodima tokom ljeta nema dovoljno vode za svoje potrebe, nema smisla razrađivati tu ideju dalje.

 Da li u vrijeme restrikcija  postoje prioriteti u isporuci vode i po kojim kriterijumima?

- Prije puštanja u rad regionalnog vodovoda 2010. kada su u Kotoru ljeti bile izražene restrikcije u vodosnabdijevanju, Stari grad je bio izuzet od restrikcije. Danas ne postoji ni jedan lokalitet koji je prioritetan, već se voda dostavlja shodno tehničkim mogućnostima. Vodovodni sistem Kotora izgrađen je tako da se tokom ljetnjih mjeseci, kada je potrošnja višestruko veća, grad istovremeno snabdijeva iz dva pravca.

Područje Grblja, Škaljara, Starog grada, Mula, Prčanja, Stoliva, Kostanjice, Strpa i Morinja najvećim dijelom snabdijeva se vodom iz Regionalnog vodovoda, dok se Dobrota, Orahovac, Perast, Risan i druga naselja na ovom dijelu opštine snabdijevaju iz lokalnih izvorišta.

Zbog načina na koji je vodovodni sistem izgrađen, nije moguće naizmjenično preusmjeravati vodu iz Regionalnog vodovoda prema naseljima koja se snabdijevaju danas iz lokalnih izvorišta, a istovremeno Grbalj, Škaljare, Prčanj, Stoliv, Morinj i Kostanjicu prebaciti na lokalna izvorišta.

To nije pitanje odluke da jedan dio grada ima pitku vodu, a drugi nema, već ograničenje postojeće vodovodne infrastrukture.

Jedina mogućnost za potpuno ravnomjernu raspodjelu postojećih količina bila bi uvođenje restrikcija na teritoriji cijele opštine. U tom slučaju bi svi djelovi grada imali vodu svega četiri do šest sati dnevno, dok bi ostatak dana bili bez vode. Procijenjeno je da bi takav režim dodatno ugrozio funkcionisanje privrede, zdravstvenih ustanova i turističke sezone.

Čak i kada bi se voda koja sada ide prema Prčanju, Stolivu, Morinju i Kostanjici preusmjerila prema Dobroti, Orahovcu i Risnu, te količine bile bi dovoljne samo za dio Dobrote, eventualno do Kampa. Istovremeno, Prčanj, Stoliv, Morinj i Kostanjica ostali bi bez vode, čak i tehničke, dok naselja poslije Kampa i dalje ne bi mogla biti snabdjevena.

Da uprostim, uvođenje restrikcija kako bi se postojeće količine vode rasporedile bi značilo da imamo pitku vodu 2/3 sata ujutru i isto toliko u nekom noćnom periodu. Svo ostalo vrijeme bi česme bile suve.

Kako je moguće da se u pojedinim djelovima zalivaju travnjaci i pune bazeni, dok drugi građani satima ili danima nemaju osnovnu količinu vode za život?

- Sasvim sigurno postoje “zloupotrebe” na različitim lokacijama. Imali smo čak i situaciju da je jedan sugrađanin spojio crijevo na cistjernu u naselju i zalivao baštu i prao pločnike.

Da li je postojeća vodovodna mreža uopšte projektovana za današnji broj stanovnika, apartmana, hotela i turista ili je odavno premašila svoje mogućnosti?

- Još uvijek postoje dijelovi distributivne mreže izgrađeni prije 50 i više godina, pa je moguće da pojedini djelovi mreže možda nisu dovoljni, ali u proteklih dvadesetak godina vodovodni sistem se obnavlja i prilagođava potrebama. Svi novi objekti vodovodnog sistema, koji se grade, imaju dovoljan kapacitet i za buduće objekte koji su planirani prostornim planovima.

Da li zalivanje golf-terena na Luštici utiče na vodosnabdijevanje Kotora?

- Ne. Vodosnabdijevanje i navodnjavanje golf-terena na području Luštice nema uticaja na količinu vode koju Regionalni vodovod isporučuje Kotoru. Kotor trenutno dobija maksimalne količine koje je, u postojećim tehničkim uslovima, moguće dopremiti i distribuirati. Prekid navodnjavanja golf-terena zato ne bi značio da bi Kotor mogao dobiti dodatne količine vode, niti su te količine vode dovoljne za nedostajuće potrebe Kotora.

Da li su gubici na vodovodnoj mreži uzrok trenutnog nedostatka vode?

- Gubici, odnosno neprihodovana voda u kotorskom sistemu, iznose približno 65 odsto i predstavljaju ozbiljan problem koji se mora rješavati, ali nisu razlog nedostatka pijaće vode.

Taj procenat ne znači da 65 odsto vode iscuri iz cijevi. U njega ulaze stvarni gubici zbog kvarova i dotrajale infrastrukture, ali i takozvani prividni ili komercijalni gubici, koji čine veliku većinu ovih gubitaka. To je voda koja je potrošačima isporučena, ali nije naplaćena zbog nelegalnih priključaka.

Smanjenje gubitaka mora biti jedan od prioriteta Vodovoda, ali ono samo po sebi ne bi riješilo aktuelni problem zaslanjenja lokalnih izvorišta i nedovoljnih količina pitke vode tokom najveće ljetnje potrošnje.

Da li je voda koja se trenutno isporučuje tehnički ispravna i zašto se pojavljuju snimci žute vode iz slavina?

- Voda sa zaslanjenih lokalnih izvorišta nije namijenjena za piće i pripremu hrane, zbog povećanog sadržaja hlorida, ali se može koristiti kao tehnička voda, u skladu sa preporukama nadležnih službi.

Pojava žute ili smeđe vode najčešće se bilježi u starijim objektima koji imaju pocinčane ili korodirane unutrašnje instalacije. Voda sa povećanim salinitetom može ubrzati oslobađanje naslaga i rđe iz takvih cijevi, zbog čega voda na slavini može imati promijenjenu boju.

Zato je važno naglasiti da izgled vode na pojedinačnoj slavini ne pokazuje stanje vode na samom izvorištu ili u glavnoj distributivnoj mreži, već problem može nastati u instalacijama zgrade ili kuće.