Prestari za posao, premladi za penziju: Na evidenciji ZZZ mnogi koji su prešli petu deceniju

Dok se godinama govori o ekonomskom razvoju, novim investicijama i napretku na evropskom putu, veliki broj građana Crne Gore i dalje se suočava sa dugogodišnjom nezaposlenošću.

Na taj problem ukazuje Mašan Bojić iz Bijelog Polja, koji je već više decenija na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.

Prema njegovim riječima, među nezaposlenima ima mnogo ljudi koji su završili fakultete ili zanate, redovno se prijavljivali na konkurse i poštovali sve procedure Zavoda za zapošljavanje, ali nikada nijesu dobili priliku da rade u svojoj struci.

– Danas mnogi od tih ljudi imaju više od 50 godina života, a nemaju ni dan radnog staža. Bez radnog iskustva, bez egzistencijalne sigurnosti i bez realne mogućnosti da jednog dana ostvare pravo na penziju – ukazuju Bojić.

On smatra da je nepravedno da se sva odgovornost za nezaposlenost prebacuje na pojedince, dok se zanemaruje činjenica da su mnogi godinama bili uredno evidentirani na birou rada, a da im sistem nije ponudio adekvatno zaposlenje.

Posebno naglašava pitanje radnog staža za lica koja su decenijama bila na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Kako kaže, sve je više predloga da se tim građanima prizna određeni broj godina staža, jer su bez svoje krivice ostali izvan tržišta rada.

– Ako država nije mogla da im obezbijedi posao, onda je morala da obezbijedi barem određeni nivo socijalne i radne sigurnosti – ističe Bojić.

Poseban problem položaj lica sa invaliditetom

Kao posebno osjetljiv Bojić ocjenjuje položaj lica sa invaliditetom. On ukazuje da su osobe koje su status invalida stekle nakon aprila 2019. godine ostale bez pojedinih prava koja su ranije bila garantovana, poput prava na penzijski staž i određenu novčanu naknadu.

– Invaliditet ne bira ni godinu ni okolnosti. Zato nije prihvatljivo da postoje razlike u pravima na osnovu datuma sticanja statusa – smatra Bojić.

On ukazuje i na činjenicu da su mnogi dugogodišnje nezaposleni danas u nezavidnom položaju – prestari su da bi ih poslodavci lako zaposlili, a istovremeno nemaju uslove za penzionisanje.

– Ti ljudi su praktično zarobljeni između sistema koji im nije omogućio zaposlenje i sistema koji im neće omogućiti ni penziju – naglasio je Bojić.

Pored ekonomskih problema, dugotrajna nezaposlenost ostavlja i ozbiljne psihološke posljedice. Prema njegovim riječima, mnogi ljudi vremenom gube samopouzdanje, osjećaj društvene pripadnosti i vjeru da će njihov položaj biti poboljšan.

Zbog svega toga, Bojić poziva nadležne institucije da se ozbiljnije pozabave problemom višedecenijske nezaposlenosti i pronađu konkretna rješenja za hiljade građana koji se godinama nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.

– Ti ljudi ne traže privilegije i milostinju. Traže priliku za dostojanstven život, pravdu i priznanje da nisu sami krivi za položaj u kojem su se našli – poručio je Bojić.

Preuzmite našu aplikaciju