Spomenik prirode zatrpan smećem i zarastao u šiblje

Mještani i ekolozi upozoravaju da je zaštićeni spomenik prirode prepušten nemaru i nesavjesnim građanima, te da će bez odlučnije reakcije nadležnih njegovo dalje propadanje biti neminovno.

Nesavjesne pojedince ne odvraćaju ni informativne table koje upozoravaju da je riječ o zaštićenom prirodnom dobru, niti jasno istaknuta zabrana odlaganja otpada.

Mještanin Nebojša Vukićević za "Dan" kaže da je postojeća klupa zavarena i zabetonirana kako bi bila sačuvana od vandala, ali da ni to nije spriječilo uništavanje mobilijara.

– Betonski sto neko je iščupao i bacio u duboki vir. Postavljena je i tabla na kojoj je objašnjeno kako funkcioniše ova estavela, ali je, nažalost, jedna navijačka grupa sve išarala sprejevima, ostavljajući iza sebe ružnu sliku. Iako je Gornjepoljski vir pod zaštitom države, očigledno ni taj status nije dovoljan da sačuva ovo vrijedno prirodno nasljeđe od neodgovornog ponašanja pojedinaca – ogorčen je Vukićević.

Estavela Gornjepoljski vir

foto: Željko Šapurić, Dan

Mještanin Ratko Đukanović, čija se kuća nalazi u blizini Gornjepoljskog vira, kaže da je razočaran ponašanjem manjeg broja neodgovornih pojedinaca.

– Bez strože kaznene politike i češćih kontrola, teško da će doći do promjene svijesti građana. Redovno učestvujem u akcijama čišćenja ovog područja, uklanjanju smeća i niskog rastinja, ali je sve uzalud jer se već poslije nekoliko dana stanje vrati na staro – kaže Đukanović.

Ogorčeni mještani ponovo su organizovali akciju čišćenja divlje deponije, svjesni da njihov trud neće imati dugoročan efekat ukoliko nadležni ne pojačaju nadzor i dosljedno ne budu kažnjavali nesavjesne građane. Strahuju da bi već za nekoliko dana Gornjepoljski vir ponovo mogao biti zatrpan otpadom, umjesto da bude primjer očuvane prirodne baštine.

Išarana info-tabla

foto: Željko Šapurić, Dan

Estavele su kraški oblici slični vrtačama koji naizmjenično funkcionišu kao vrela i ponori. Gornjepoljski vir tokom ljetnjih mjeseci prima vodu kao ponor, dok u ostalom dijelu godine izbija kao snažan izvor. Upravo zbog te rijetke prirodne pojave decenijama privlači pažnju naučne javnosti i predstavlja jedan od najznačajnijih kraških fenomena u Crnoj Gori.

Luka Minić iz Društva mladih ekologa Nikšić za "Dan" kaže da briga o ovom prirodnom dobru nije na odgovarajućem nivou.

– Nebriga lokalne zajednice učinila je da je ovaj prirodni dragulj danas zarastao u korov i zatrpan smećem. Nekultura odlaganja otpada vidljiva je na više lokacija oko vira, iako u neposrednoj blizini postoji infrastruktura za prikupljanje i odvoz otpada. Društvo mladih ekologa Nikšić je još 2003. godine realizovalo projekat u okviru kojeg su postavljeni informativna tabla, klupe i stolovi kako bi posjetioci mogli da borave u uređenom ambijentu – kaže Minić.

On naglašava da Gornjepoljski vir, ali i ostala zaštićena područja u nikšićkoj opštini, zaslužuju mnogo veću promociju zbog svojih izuzetnih prirodnih vrijednosti.

– Ovo nije usamljen slučaj. Komunalni otpad završava gotovo svuda u prirodi. To je pitanje lične, ali i opšte kulture koju društvo mora kontinuirano unapređivati – poručio je Minić.

Gornjepoljski vir zaslužuje da bude prepoznat po svojoj jedinstvenoj prirodnoj vrijednosti, a ne kao još jedan primjer ljudske nebrige prema bogatstvu koje se teško može nadoknaditi.