Vlasnici imanja različito o rješenjima za gradnju vjetroparka: Eksproprijacija izazvala podjele među mještanima?

Penzionisani profesor Milija Ćeranić ocjenjuje da je spor podijelio lokalno stanovništvo i da se istina, kao i obično, nalazi između dvije suprotstavljene strane.

Krajem prošle godine Vlada Crne Gore, na zahtjev kompanije Vjetro-park Bijela d.o.o., povezane sa investicionom grupacijom Alkazar enerrdži partners, i na inicijativu Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, proglasila je javni interes za izgradnju energetske i putne infrastrukture na više privatnih parcela u opštinama Šavnik i Nikšić.

Odluka predstavlja osnov za pokretanje postupka eksproprijacije, a kao razlog navodi se opšti interes izgradnje energetske i putne infrastrukture, bez preciziranja konkretnog projekta. Vlada je istovremeno dala saglasnost za ustanovljenje prava službenosti u korist kompanije "Vjetropark Bijela" radi izgradnje dalekovoda na više katastarskih parcela u KO Duži.

Milija Ćeranić

-Ž.Š.

Predstavnici Građanske inicijative "Spasimo Brezna", zajedno sa dijelom mještana Šavnika i Nikšića, prije sedam dana protestovali su ispred Uprave za nekretnine u Nikšiću, gdje je bila zakazana usmena javna rasprava u postupku eksproprijacije privatnog zemljišta za potrebe izgradnje Vjetroparka "Bijela". Okupljeni su pružili podršku vlasnicima parcela kojima su uručena rješenja o eksproprijaciji, poručujući da neće odustati od borbe za zaštitu svojih imanja.

U Građanskoj inicijativi "Spasimo Brezna" ističu da će, uz pomoć pravnog tima, nastaviti pravnu borbu kako bi zaštitili privatnu imovinu i spriječili sprovođenje eksproprijacije pod postojećim uslovima.

Protest zbog eksproprijacije zemljišta za potrebe vjetroparka „Bijela“: Ne damo zemlju u bescjenje, država štiti privatni interes

– Istina se obično nalazi negdje po sredini, između zagovornika i protivnika vjetroelektrana. Ovo je slučaj sa mnogo nepoznanica. Prije svega, postavlja se pitanje šta će biti sa otpadom nakon isteka radnog vijeka vjetroelektrana. S druge strane, vjetra nema tokom cijele godine, a zimi, kada je izuzetno jak, turbine se moraju usporavati. Ipak, kao i u mnogim drugim oblastima, pod pritiskom smo evropskih politika da napustimo stabilne izvore energije, poput Termoelektrane "Pljevlja", i oslonimo se na takozvanu čistu energiju – kazao je za "Dan" penzionisani profesor Milija Ćeranić, stalni stanovnik šavničkog sela Duži.

Prema njegovim riječima, u selima Duži i Bijela izdvojile su se dvije grupe mještana – oni na čijim će imanjima biti izgrađene vjetroelektrane i oni preko čijih će posjeda prolaziti dalekovodi prema glavnoj trafostanici.

– Većina onih na čijim će imanjima biti izgrađene vjetroelektrane zadovoljna je ponudom investitora. Pojedinima su ponuđene veoma visoke naknade za zakup zemljišta na 30 godina. Nezadovoljni su uglavnom vlasnici parcela preko kojih će prolaziti dalekovodi. Koliko sam upoznat, blizu 80 odsto vlasnika već je sklopilo ugovore sa investitorom. Neki će godišnje dobijati i desetine hiljada eura za zemljište koje do sada nije imalo značajniju ekonomsku vrijednost. Upravo različit interes dvije grupe mještana uzrok je nezadovoljstva koje je iskazano na protestu ispred Uprave za nekretnine u Nikšiću – rekao je Ćeranić.