Za razvoj sjevera neophodan veći dio budžetskog kolača

To je glavna poruka panela "Sjever Crne Gore: od potencijala do investicione destinacije – Uloga institucija u ekonomskom razvoju sjevera", održanog nedavno u Bijelom Polju u okviru regionalnog skupa TBM Business Talks.

Glavni analitičar TBM-a i osnivač BI Consultinga Ratko Nikolić ocijenio je da je potencijal sjevera nesporan, ali da investitorima, pored prirodnih resursa, jednako znače sigurnost poslovanja i snažna institucionalna podrška.

– Potencijal postoji, ali je neophodno smanjiti ekonomski jaz između sjevera i ostatka države kroz strateški i promišljen razvoj – kazao je Nikolić.

Razgovarano i o šansama za razvoj biznisa

privatna arhiva

Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović poručio je da je lokalna uprava stvorila povoljniji poslovni ambijent osnivanjem šest biznis zona, dobijanjem Business Friendly sertifikata i smanjenjem lokalnih poreza i taksi, ali da to nije dovoljno bez ozbiljnijih državnih investicija.

– Velike kompanije investiraju tamo gdje su uslovi stabilni i predvidivi. Ne možemo očekivati izgradnju hotela ako nema puteva, vodovoda, kanalizacije, završenih skijališta i turističke infrastrukture. Javne investicije moraju prethoditi privatnim – naglasio je Smolović, a prenijela je Agencija CGnews.

Smolović je kao primjer naveo Kolašin, gdje su auto-put i žičare pokrenuli investicioni ciklus, ali su kašnjenja u izgradnji prateće infrastrukture dovela investitore u nezavidan položaj.

Predsjednik Opštine Plav Nihad Canović kazao je da su u posljednjih nekoliko godina zabilježeni određeni pozitivni pomaci, prije svega u unapređenju javne infrastrukture, rastu broja zaposlenih u privatnom sektoru i broja novoosnovanih preduzeća, ali da sjever i dalje znatno zaostaje za ostatkom Crne Gore.

Veća izdvajanja iz budžeta ključna za razvoj sjevera

Prema njegovim riječima, glavni razlog je nedovoljan nivo državnih investicija.

– Država je najveći investitor. Ako pogledamo posljednjih pet godina, novac nije završavao na sjeveru. Druga dionica auto-puta započeta je sa zakašnjenjem od šest godina, nijedan veliki infrastrukturni projekat, osim magistrale između Bijelog Polja i Berana, nije započet, a kamoli što da je planirano. Bez razvijene infrastrukture, nema ni ozbiljnih privatnih investicija – poručio je Canović.

On smatra da lokalne samouprave, sa ograničenim budžetima, ne mogu same pokrenuti razvojni ciklus, zbog čega je neophodno da država veći dio kapitalnog budžeta usmjeri ka sjevernim opštinama.

Kao prioritete Plava izdvojio je bolju saobraćajnu povezanost, otvaranje graničnog prelaza Murina – Čakor – Peć, revitalizaciju Plavskog jezera i jačanje energetske infrastrukture.

Učesnici panela saglasili su se da sjever može postati motor razvoja Crne Gore samo ako država nastavi sa snažnijim ulaganjima u puteve, komunalnu i turističku infrastrukturu, što bi stvorilo uslove za novi investicioni ciklus, veće zapošljavanje i bolju demografsku sliku regiona.

Regionalna izdanja događaja TBM Business Talks biće nastavljena u septembru održavanjem skupa posvećenog južnoj regiji.