Zemlje Zapadnog Balkana nadaju se da će se na Samitu Evropske političke zajednice razgovarati i o proširenju Evropske unije.
Na samitu, koji se održava pod motom: "Nova Evropa u novom svijetu: Jedinstvo - Saradnja - Zajedničko djelovanje", biće riječi i o načinima kako unaprijediti konkurentnost Starog kontinenta i kako se nositi s ilegalnim migracijama.
Samit, kojem prisustvuju i lideri Francuske, Njemačke i Velike Britanije, održava se u trenutku kada se očekuje da Ukrajina i Rusija održe prve mirovne pregovore od početka sukoba.
Ostale teme o kojima se očekuje da će se razgovarati uključuju sigurnost, demokratiju i migracije.
Za Albaniju, koja se još bori da iskorijeni dugogodišnji uticaj komunističkog režima i da se pridruži EU, ovo je ključni trenutak.
Prije nego se pridruži EU, Albanija mora da se oslobodi reputacije kao centra za pranje novca za trgovce oružjem i drogom. Politička transparentnost je takođe važna nakon spornih izbora, koje je premijer Edi Rama službeno dobio velikom većinom, ali koje tužilaštvo trenutno istražuju i koje opozicija ne priznaje.
Lider opozicije i bivši premijer Sali Berisha najavio je mirne proteste tokom samita u petak.
Stručnjaci smatraju da su Ramini dogovori o prihvatanju migranata iz Italije, povećanju proizvodnje obnovljive energije i otvaranju zemlje za strane investicije - uključujući one Džareda Kušnera, zeta bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa - ojačali šanse Albanije za članstvo u EU.
- EU traži jednu priču o uspjehu. Albanija i Crna Gora bi mogle imati šansu, jer su to vrlo male zemlje koje ne bi imale velik uticaj ni pritisak na EU - ističe Andi Hodžaj, stručnjak za Balkan sa londskonskog Kings koledža.
Mnogo toga zavisi od toga koliko same zemlje Balkana žele članstvo u EU.
Hodžaj tvrdi da je povjerenje u EU u regionu donekle oslabilo, djelimično zbog toga što je proces pristupanja postao previše težak.
Kosovo i Srbija takođe teže članstvu u EU, ali dugotrajni nesporazumi između ovih susjednih zemalja usporili su napredak.
Kosovo je pod sankcijama EU zbog etničkih tenzija na sjeveru zemlje, gdje većinski žive Srbi. U međuvremenu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ove sedmice učestvovao je na proslavi Dana pobjede u Moskvi, uprkos protivljenju Brisela.
Zvanično, lideri će održati niz tematskih sastanaka.
Samit je korisniji i kao platforma na kojoj lideri mogu održavati bilateralne sastanke ili razgovore u manjim grupama, kako bi izrazili stavove o ključnim evropskim pitanjima.
