Sjećanje na masakr u Oslu i na Utoji: 15 godina od terorističkog napada u kome je ubijeno 77 osoba

U Norveškoj se obilježava 15 godina od terorističkih napada u Oslu i na ostrvu Utoja u kojima je ubijeno 77 ljudi, a povrijeđeno nekoliko stotina osoba. U Oslu je otvoren novi memorijalni centar posvećen žrtvama.

Na današnji dan prije 15 godina neonacista Anders Brejvik ubio je osam ljudi aktiviranjem automobila-bombe u Oslu, a potom je na ostrvu Utoja iz vatrenog oružja usmrtio još 69 osoba, uglavnom tinejdžera, koji su učestvovali u omladinskom kampu, podsjeća RTS.

Tokom obraćanja u novootvorenom memorijalnom centru u Oslu, premijer Norveške Jonas Gar Stere poručio je da danas, 15 godina nakon napada, svi osjećaju da je dobro okupiti se, razgovarati sa ljudima, o ljudima koje smo izgubili i da je dobro pokazati brigu i poštovati one koji obilježavaju na svoj način.

- I vi koji ste preživjeli, koji se još uvijek borite, vi koji ste ostavljeni, čiji su se životi zauvjek promijenili, mi smo ovdje sa vama i danas obilježavamo ovaj dan - poručio je Gar Stere.

Istakao je i da mora da se nastavi sa diskusijama, debatama i razgovorima.

- Klima za slobodu govora je postala surovija, posebno na društvenim mrežama, obilježena polarizacijom, govorom mržnje i prijetnjama. Istraživanja sada pokazuju da još više ljudi dijeli ove stavove i moramo ozbiljno shvatiti upozorenja službe bezbjednosti, posebno glasove mladih ljudi, mladih političara, manjinskih zajednica, mladih ljudi, muslimana i mladih Jevreja koji ovo doživljavaju - naglasio je norveški premijer.

Nakon sjećanja na žrtve u Oslu, održana je komemoracija i na ostrvu Utoja.

Anders Brejvik izvršio je najpre bombaški napad na zgradu norveške vlade, a zatim i masakr na ostrvu Utoja. Stradalo je 77 ljudi, uglavnom tinejdžera.

Zahvaljujući nepažljivom obezbjeđenju, Anders Bering Brejvik je parkirao kombi blizu zgrade Vlade i aktivirao bombu.

Tadašnji premijer Jens Stoltenberg je izbjegao napad jer je u tom trenutku bio u rezidenciji. Stradalo je osam osoba.

Napad na Vladu bio je prvi dio njegovog plana. Brejvik je potom, preobučen u policijsku uniformu, otišao na ostrvo Utoju nedaleko od Osla, gde je nasumice pucao na učesnike ljetnjeg kampa mladih laburista. Ubio je 69 ljudi.

Eksplozija u zgradi Vlade i masakr na ostrvu Utoja koji je uslijedio nekoliko sati kasnije, prema Brejvikovoj zamisli, trebalo je da razviju otpor prema imigrantima.

Smrtonosno divljanje samozvanog militantnog nacionaliste Andersa Beringa Brejvika traumatizovalo je malu skandinavsku naciju, u kojoj su jedna od četiri osobe, bile u porodičnim ili prijateljskim vezama sa žrtvama, pisao je AP u jednom od izvještaja.

Na prvom saslušanju nakon hapšenja, Brejvik je priznao da je ubio 77 civila, nazivajući svoje djelo "gnusnim, ali neophodnim", rekavši da ono što je učinio nije krivično djelo i da on zbog toga ne snosi krivičnu odgovornost.

Brejvik je za sebe tvrdio da je član međunarodne antiislamske mreže, koja ima dvije ćelije u Norveškoj.

Policija je dovodila u pitanje vjerodostojnost Brejvikovih navoda.

Osuđen je na 21 godinu zatvora, a izjavljivao je da će odustati od nasilja i da je spreman da se izvini, ako mu vlasti dozvole formiranje fašističke stranke. Sud je obrazložio da Brejvik ima probleme ličnosti, ali ne psihoze.

Preuzmite našu aplikaciju