Očekuje se da će ceremoniji na prostranom trgu ispred bazilike Svetog Petra prisustvovati više od 200.000 ljudi. Do sada je potvrđeno prisustvo oko 50 šefova država, uključujući predsjednika SAD Donalda Trampa i 10 vladajućih monarha. Lideri iz Italije, Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Ukrajine, Brazila, institucija EU i Franciske domovine, Argentine, takođe su potvrdili svoj dolazak.
Nakon završetka povorke građana koji su željeli da odaju počast, kovčeg pape Franciska je zapečaćen u petak uveče na privatnoj ceremoniji koju je predvodilo osam kardinala. Papino lice je prekriveno bijelim svilenim velom, a tijelo je poprskano svetom vodom.
Papski predmeti poput novčića i medalja kovanih tokom njegovog pontifikata stavljeni su u kovčeg. U kovčeg je položen i poseban dokument u kojem su navedene ključne tačke njegovog dvanaestogodišnjeg papstva.
Franja je tražio da bude sahranjen u jednostavnom drvenom kovčegu prekrivenom cinkom, za razliku od svojih prethodnika koji su sahranjeni u tri međusobno povezana kovčega napravljena od čempresa, olova i hrasta.
U subotu ujutru, papin kovčeg će biti prenijet iz bazilike na trg. Početak sahrane zakazan je za 10 časova, a hor će otpjevati uvodne molitve na latinskom jeziku.
Italijanski kardinal Đovani Batista Re održaće propovijed i predvodiće misu, koju će, kako se očekuje, služiti 220 kardinala i 750 biskupa i sveštenika blizu oltara, i više od 4.000 drugih sveštenika koji će služiti na trgu.
Na sahrani pape Jovana Pavla II. Godine 2005, propoved je održao njemački kardinal Jozef Racinger, koji će 11 dana kasnije biti izabran za papu Benedikta XVI.
Re ne može da uđe u konklavu koja će izabrati Franjinog nasljednika jer ima 91 godinu i nije kandidat za papu. Ali vatikanski posmatrači vjeruju da bi u propovijedi mogao da izloži smjernice kojih bi njegove kolege kardinali trebalo da se pridržavaju.
Zvanične delegacije će sjedjeti u dijelu desno od oltara, na vrhu stepenica koje vode do bazilike Svetog Petra. „Najbolja mjesta“ trebalo bi da zauzmu predsjednik Franciskove domovine, Argentine, i predsjednik i premijer Italije. Vladari poput španske i belgijske kraljevske porodice i monegaške kneževske porodice takođe će imati prednost nad drugim šefovima država.
Ostali državnici biće poređani po abecednom redu po francuskim imenima svojih zemalja.
Bivši američki predsjednik Džo Bajden, koji je bio meta stalnih kritika Trampa, prisustvuje sahrani, ali neće biti dio zvanične američke delegacije. To znači da će Bajden, pobožni katolik, sjedjeti dalje pozadi, sa drugim VIP ličnostima.
Franja će potom biti sahranjen po svojoj želji u bazilici Santa Marija Mađore, prema kojoj je gajio posebnu pobožnost. Posljednji papa sahranjen van zidina Vatikana bio je Lav XIII, koji je umro 1903. godine i sahranjen je u bazilici Svetog Jovana Lateranskog. Posljednji papa sahranjen u bazilici Svete Marije Majore bio je Klement IX. godine 1669.
Pogrebna povorka će se kretati do bazilike od Svetog Petra pješačkim tempom. Duž rute duge oko 5,5 km, proći će pored mnogih poznatih rimskih spomenika, uključujući i Koloseum. Očekuje se veliki broj ljudi duž rute.
Grupa siromašnih biće prisutna na stepenicama koje vode do Bazilike Marije Majore kako bi odali posljednju počast Franji, odražavajući njegovu posvećenost služenju siromašnima i ugnjetavanima. Sahrana će biti privatna. Nadgrobni spomenik napravljen od ligurskog mermera nosiće samo Franciskovo ime na latinskom, Franciscus. Biće sahranjen u zemlji, u niši između dvije kapele u crkvi.
Papina sahrana obilježava prvi od devet dana žalosti za globalnu Crkvu. U nedjelju će se na Trgu Svetog Petra održati još jedna misa žalosti. Predvodiće ga italijanski kardinal Pjetro Parolin, koji se često smatra vodećim kandidatom za papu.
U narednim danima, Vatikan će objaviti datum početka konklave koja će izabrati Franjinog nasljednika. Malo je vjerovatno da će početi prije 6. maja.
