Redžep Tajip Erdogan pristao je da povuče veto sa članstva Finske i Švedske u NATO savezu. Ipak, turski lider neće otići praznih ruku iz Madrida, gde se održava veliki samit Sjevernoatlantske alijanse. Turska će tražiti izručenje 33 osumnjičenih za terorizam u skladu sa sporazumom koji je potpisan sa Švedskom i Finskom.

Turski ministar pravde Bekir Bozdag saopštio je da njegova zemlja traži od Švedske i Finske izručenje 33 ljudi i dodao da će Ankara insistirati na ispunjenju dogovora.

- Dosije šest članova PKK i šest članova FETO-a čekaju u Finskoj, dok dosijei 11 članova PKK i 10 članova FETO-a u Švedskoj, rekao je Bozdag novinarima u Ankari, piše Nova.rs.

U trilateralnom sporazumu sa Švedskom i Finskom, Turska je izričita u zahtjevima da ove dvije zemlje izruče tražene pojedince i ukinu ograničenja na oružje uvedena nakon vojnog upada Turske u sjeveroistočnu Siriju 2019. godine.

Generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg rekao je da sada postoji sporazum koji otvara put Finskoj i Švedskoj za ulazak u NATO.

Pored činjenice da Finska i Švedska sada imaju otvoren put ka Alijansi, kurdske partije su po prvi put u međunarodnom pravu označene kao terorističke organizacije.

Tri razloga turskog "hayir"

Ključni problem koji je Turska imala kada su u pitanju Švedska i Finska je - terorizam.

Kada Erdogan i Čavušoglu kažu "terorizam" misle na pripadnike Radničke partije Kurdistana (PKK).

Iako u Švedskoj i drugim nordijskim zemljama postoji velika kurdska dijaspora, PKK je tamo klasifikovana kao teroristička organizacija i nije joj dozvoljeno da djeluje slobodno. Međutim, Turska traži od Švedske da preduzme jače mjere protiv pripadnika PKK, kao i da prestane da finansira IPG - grupu za koju Ankara smatra da je pod direktnom kontrolom PKK.

Pored toga, bitan segment je i embargo na izvoz oružja, po kome Švedska i Finska ne bi mogle da isporučuju oružje Turskoj. U slučaju da ove dvije zemlje ipak postanu članice, embargo nema racionalnu osnovu jer NATO članice sarađuju na odbrambenom polju.

Treći, za Erdogana bitan razlog, su predstojeći izbori.

U Turskoj će se u junu sledeće godine održati parlamentarni i predsjednički izbori. Aktuelni predsjednik Erdogan u anketama trenutno ne stoji baš onako kako bi želeo, zbog čega mu je neophodan podstrek.

Čvršći stav i oživljavanje lika svemoćnog sultana mogu biti od koristi Erdoganu da povrati dio izgubljenog povjerenja građana Turske.