Kosovu se mora dozvoliti da krene dalje sa članstvom u Savjetu Evrope, izjavio je na sjednici Parlamentarne skupštine tog međunarodnog tijela predstavnik Velike Britanije Džon Hauel, prenosi RSE.

U debati održanoj na inicijativu Velike Britanije u sjedištu Savjeta Evrope u Strazburu u Francuskoj, Hauel je zatražio da se pitanje članstva Kosova odvoji od napretka u dijalogu Kosova sa Srbijom kojim posreduje Evropska unija (EU).

-Kosovo ne bi trebalo da bude talac u odnosu na napredak u dijalogu koji vodi EU. Treba da pokažemo da je Savjet Evrope odvojen od Evropske unije i da ima sopstvene vrijednosti i principe na osnovu kojih se donosi sud - rekao je Hauel u svom obraćanju.

Albanija, Sjeverna Makedonija i Hrvatska podržale su na sjednici članstvo Kosova u Savjetu Evrope, dok je Srbija pozvala članice da odbije zahtjev Kosova.

Kosovo je zahtjev za članstvopredalou maju 2022. godine.

Srbija se protivi članstvu Kosova u Savjetu Evrope i drugim međunarodnim institucijama i organizacijama i aktivno vodi kampanju za povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova.

U tome za saveznika ima Rusiju, koja je zbog invazije na Ukrajinu u martu 2022.isključena iz Savjeta Evrope.

Bez Rusije, dvije trećine država članica te organizacije priznaje nezavisnost Kosova. Ako se uzme u obzir da se odluke donose većinom glasova država članica, realna je mogućnost pristupanja Kosova Savjetu Evrope.

Zabrinost zbog uloge Rusije

Članovi skupštine Saveta Evrope tokom debate su iznijeli zabrinutost zbog tenzija u odnosima Srbije i Kosova i uloge Rusije i njenog predsjednika Vladimira Putina u tome.

-Ukoliko je to slučaj, moramo toga biti svjesni i moramo preduzeti konkretne korake - naveo je predstavnik Velike Britanije Džon Hauel.

Na "ruski faktor" ukazala je u svom obraćanju i predstavnica Kosova Saranda Bogujevci.

-Srbija nastavlja da koordiniše svoju spoljnu politiku sa Ruskom Federacijom dok je ona istovremeno naoružava - navela je Bogujevci.

Međusobne optužbe predstavnika Srbije i Kosova

Predstavnici Srbije i Kosova su iznijeli međusobne optužbe zbog tenzija.

Predstavnica Kosova Saranda Bogujevci je rekla da se Kosovo suočava sa ilegalnim aktivnostima kriminalnih struktura na sjeveru, koje, kako je navela, "ohrabruje i diriguje" predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Izazivanje tenzija za koje optužuje Beograd, kako je rekla, služi kako bi se povukli iz političkog dijaloga sa Kosovom koji za cilj ima punu normalizaciju odnosa dvije države kroz konačni i pravno obavezujući sporazum uz međusobno priznanje.

Dubravka Filipovski iz redova vladajuće koalicije u Srbiji optužila je Kosovo za tenzije. Ipak, kako je navela, Beograd "će nastaviti da se zalaže za očuvanje mira i stabilnosti u regionu".

Elvira Kovač, takođe predstavnica Srbije, iz redova Saveza vojvođanskih Mađara koji je u koaliciji sa aktuelnom vlašću navela je da su dijalog i kompromis jedino rešenje za prevazilaženje krize.

-Sporazum zahtijeva konstruktivan pristup i kompromis na obije strane - navela je Kovač.

Podrška evropskom planu za Kosovo

Zapadni Balkan i dalje ima potencijala "da bukne", ukazao je predstavnik Grčke Jorgos Katrugalos.

On je izrazio uvjerenje da bi njemačko-francuski plan za normalizaciju odnosa Kosova i Srbije mogao biti jedno od rješenja za postizanje kompromisa.

-Očigledno je da je jedino moguće rješenje kroz dijalog, međusobno poštovanje, i kompromis kao što su pokazale Grčka i Sjeverna Makedonija u slučaju Prespanskog sporazuma - istakao je Katrugalos.

On je ukazao da i Evropa mora da preuzme svoj dio odgovornosti kako bi se smirile tenzije između dvije strane.

Predstavnik Turske Ahmet Bujugumus je pohvalio napore Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država da pomognu u deeskalaciji tenzija Srbije i Kosova.

On je za izazivanje tenzija optužio Beograd, ali je naveo da su pregovori jedini način da se situacija razriješi.

-Nadam se da će obije strane usvojiti konstruktivniji pristup u narednom periodu - naveo je Bujugumus.

Prijedlog EU, koji je u javnosti poznat i kao francusko-njemački plan, dostavljen je vlastima u Prištini i Beogradu krajem ljeta prošle godine.

Uslijedila je posjeta evropsko-američkog tima diplomata Beogradu i Prištini 20. januara.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je nakon tih razgovora izjavio da je Srbija spremna da prihvati koncept i da radi na implementaciji evropskog plana.