Odluka dolazi u vrijeme rastućih tenzija između Irana, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država i u kontekstu ozbiljne stagnacije u nuklearnim pregovorima sa Teheranom.
Prema izvorima iz američke vlade koje je citirao CBS News, razlog za evakuaciju je djelimično povezan sa obavještajnim podacima da je Izrael juče rekao američkim zvaničnicima da je spreman da pokrene vojnu operaciju protiv Irana. Takav scenario budi strah da bi Iran mogao da uzvrati udarima na američke mete, posebno u Iraku, gdje je trenutno stacionirano oko 2.500 američkih vojnika.
Stejt department je saopštio da „stalno procjenjuju bezbjednosnu situaciju“ i da je evakuacija odlučena „na osnovu najnovije analize bezbjednosti osoblja na terenu“. Američki predsjednik Donald Tramp je u srijedu rekao da je evakuacija savjetovana jer bi „region mogao postati opasno mjesto“, dodajući: „Vidjećemo šta će se desiti“.
Uprkos tenzijama i usporenim pregovorima, američka administracija nastavlja da pokušava da pronađe diplomatsko rješenje. Specijalni izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof najavio je da će se u nedjelju sastati sa iranskim ministrom spoljnih poslova Abasom Arakčijem, što bi otvorilo šestu rundu direktnih pregovora o nuklearnom sporazumu.
Iranski zvaničnici su u ponedjeljak najavili da će uskoro podnijeti sopstveni kontrapredlog kao odgovor na američku ponudu, koju Teheran smatra neprihvatljivom. Iako zvanični detalji još nisu poznati, jasno je da je razlika u stavovima i dalje značajna, a politička volja sve slabija.
Tramp, koji već dugo insistira na novom nuklearnom sporazumu, rekao je u podkastu u ponedjeljak da je sve manje uvjeren da će Teheran pristati da prestane sa obogaćivanjem uranijuma, što je glavni uslov Vašingtona. U srijedu je ponovio tu izjavu, naglašavajući da SAD neće dozvoliti Iranu da razvije nuklearno oružje.
Tenzije su dodatno porasle nakon što je Tramp početkom ove nedjelje imao ono što je opisano kao „napet“ telefonski razgovor sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanijahuom, koji se godinama zalaže za vojnu, a ne diplomatsku strategiju prema Iranu.
S obzirom na bezbjednosne zabrinutosti Izraela i najave vojne akcije, američki obavještajni izvori vjeruju da je prijetnja regionalnog sukoba realna, pa je Pentagon aktivirao dodatne mjere predostrožnosti.
Ministar odbrane SAD Pit Hegset odobrio je dobrovoljno povlačenje porodica američkih vojnika iz nekoliko zemalja na Bliskom istoku, uključujući Kuvajt i Bahrein, prenosi Rojters.
Na saslušanju kongresnog odbora u srijedu, Pentagon je izvestio da postoje „brojne indikacije“ da Iran razvija program „sve više sličan oružju“, uprkos tvrdnjama Teherana da je obogaćivanje uranijuma isključivo za civilne energetske potrebe.
Iranski ministar odbrane Aziz Nasirzadeh rekao je da će Iran odgovoriti napadima na američke vojne baze u regionu ako pregovori propadnu i Tramp naredi vojnu intervenciju protiv Islamske Republike. Iz Teherana već duže vrijeme stižu izjave da nemaju namjeru da razvijaju nuklearno oružje, ali i da neće pristati na pritiske koje smatraju jednostranim.
Istovremeno, iranski regionalni blok saveznika, poznat kao „Osovina otpora“, uključujući Hezbolah, Hamas i Hute, pojačao je retorički i vojno prisustvo u regionu, što dodatno zabrinjava američke planere.
Vašington, s druge strane, ističe da iranska podrška ovim grupama – koje se protive izraelskom i američkom uticaju – predstavlja direktnu pretnju američkim interesima i bezbjednosti Izraela, najvažnijeg američkog saveznika u regionu.
Odnosi između dvije zemlje decenijama su opterećeni istorijom zapleta i sukoba, od državnog udara 1953. godine do atentata na iranskog generala Kasema Sulejmanija u američkom napadu dronom 2020. godine.
U srijedu su UK Maritim trgovinske operacije, pomorska obavještajna služba Kraljevske mornarice, izdale upozorenje da bi pojačane vojne tenzije mogle da ugroze pomorski saobraćaj u regionu. Istovremeno, cijene nafte su porasle za više od 4 procenta nakon objave evakuacije SAD, usred zabrinutosti da bi mogući sukob poremetio snabdijevanje iz Persijskog zaliva.
