Bivši predsejdnik Irana u kućnom pritvoru zbog navodnih veza sa Mosadom

To piše „Njujork tajms“, pozivajući se na četvoricu visokih iranskih zvaničnika.

Vijest je izazvala dodatnu pažnju jer su se posljednjih nedjelja u pojedinim medijima pojavile tvrdnje da je Ahmadinedžad navodno poginuo u izraelskim napadima na Iran, u kojima je, prema tim izvještajima, ubijen i tadašnji vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei. Međutim, prema najnovijem pisanju „Njujork tajmsa“, Ahmadinedžad je živ i nalazi se u kućnom pritvoru, piše Nova.rs.

Prema opsežnoj istrazi američkog lista, Izrael je godinama vodio tajnu operaciju čiji je cilj bio da regrutuje Ahmadinedžada kao obavještajni izvor, a u kasnijoj fazi čak i da ga postavi za novog lidera Irana nakon eventualnog pada sadašnjeg režima.

Tajni sastanak u Budimpešti

Jedna od neobičnijih epizoda ove operacije, navodi se u tekstu, dogodila se početkom 2024. godine, kada je jedan visoki mađarski zvaničnik zatražio od rektora Univerziteta za javnu upravu „Ludovika“ u Budimpešti, Gerđelja Delija, da pozove Ahmadinedžada na konferenciju o klimatskim promjenama.

Deli tvrdi da mu je objašnjeno da bi konferencija zapravo poslužila kao paravan za tajne razgovore između Ahmadinedžada i izraelskih obavještajaca.

Iako je, kako kaže, bio zabrinut zbog mogućih posljedica po ugled univerziteta i sopstvenu reputaciju, prihvatio je predlog.

- Ako imate dva neprijatelja koji žele da razgovaraju, najbolje je da učinite sve što možete kako bi razgovarali -  rekao je Deli.

Bivši američki zvaničnici tvrde da je tadašnji direktor Mosada David Barnea lično doputovao u Budimpeštu kako bi se sastao sa Ahmadinedžadom.

Navodni tajni kontakti i isplate

Prema pisanju „Njujork tajmsa“, Izrael je narednih godina u više navrata tajno isplaćivao novac Aliju Akbaru Džavanfekru, portparolu Mahmuda Ahmadinedžada, dok su izraelski agenti sa njim održali više sastanaka prije početka izraelske vojne operacije pod nazivom „Ričući lav“.

List navodi i da je u februaru ove godine izraelski vazdušni napad pogodio Ahmadinedžadov rezidencijalni kompleks, pri čemu su meta bili njegovi telohranitelji i blindirano vozilo.

Kako tvrdi „Njujork tajms“, nakon toga su ga operativci Mosada prebacili u tajnu sigurnu kuću. Iz za sada nepoznatih razloga kasnije je napustio to sklonište i nije se pojavljivao u javnosti sve do sahrane bivšeg vrhovnog vođe Alija Hamneija.

Pozivajući se na visoke iranske zvaničnike, list navodi da je Ahmadinedžad potom priveden i stavljen u kućni pritvor od strane obavještajne službe Revolucionarne garde.

Ni Mosad ni Ahmadinedžadov portparol nisu željeli da komentarišu ove navode.

„Nije ga motivisao novac, već vlast“

Abdolreza Davari, nekadašnji Ahmadinedžadov savjetnik, izjavio je da bivši predsjednik ne bi sarađivao sa Izraelom zbog novca.

- On ima novca i široku ekonomsku mrežu. Ako bi to uradio, motiv bi bila vlast. Želi da bude na vrhu države - rekao je Davari u telefonskom razgovoru za „Njujork tajms“.

Jedan drugi Ahmadinedžadov saradnik tvrdi da je bivši predsjednik otvoreno govorio o ambiciji da, uz pomoć stranih sila, postane novi lider Irana. Takođe je navodno strahovao da bi rat mogao da dovede do toga da Sjedinjene Američke Države i Izrael podrže neku drugu ličnost za preuzimanje vlasti.

Poslije tri diskvalifikacije na predsjedničkim izborima, Ahmadinedžad je, prema riječima njegovih saradnika, izgubio povjerenje u politički sistem Irana.

Navodno je često izražavao nezadovoljstvo i ogorčenost prema pojedinim čelnicima režima, uključujući Alija Hamneija, a ranije je govorio da bi, ukoliko se vrati na vlast, normalizovao odnose sa Izraelom kroz sporazume poznate kao Abrahamovi sporazumi.

(UŽIVO) Ministarstvo spoljnih poslova Irana: Nikada nismo prvi prekršili svoje obaveze