Cijene nafte porasle su u petak na međunarodnim tržištima prema 86 dolara nakon što je Rusija najavila da će smanjiti proizvodnju u martu, skrenuvši pažnju na odluku zapadnih zemalja o ograničenju cijena njene nafte i naftnih derivata.

Na londonskom tržištu je cijena barela nakon podne bila viša 1,41 dolara nego na zatvaranju trgovine u četvrtak i iznosila je 85,91 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,14 dolara višoj cijeni, od 79,2 dolara, prenosi Hina.

Trgovce je zaokupila najava Rusije da će u martu "dobrovoljno" proizvoditi manje nafte, za 500 hiljada barela dnevno, što odgovara pet odsto proizvodnje, prema riječima potpredsjednika vlade Alexandera Novaka.

Kako bi ograničili ruske prihode za finansiranje rata u Ukrajini, grupa G7 i njeni saveznici, uključujući EU, ograničili su u decembru cijene ruske nafte na 60 barela, zaprijetivši sankcijama osiguravaoca i prevoznicima budu li pružali usluge za skuplje barele.

Početkom februara ograničili su i cijene ruskih derivata, na 45 dolara za one jeftinije, poput lož ulja, i na 100 dolara za skuplje, poput kerozina i dizela.

"Do danas prodavali smo kompletnu proizvodnju, ali, kao što je već rečeno, nećemo prodavati naftu onima koji se direktno ili nedirektno pridržavaju načela 'ograničenja cijena'”, rekao je u petak potpredsjednik ruske vlade.

Neki analitičari nagađaju da se iza ruske najave skrivaju drugi motivi.

"Vjerujemo da odluka Rusije da se smanji proizvodnja nafte nije potpuno dobrovoljna, jer su rusku stranu na takav potez vjerovatno prisilili tržišni faktori", rekao je Giovanni Staunovo iz UBS-a.

Ruska najava promijenila je raspoloženje na tržištu koje je bilo prigušeno zbog slabih podataka o kineskoj potražnji i strahovanja od recesije u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je u četvrtak barel korpe nafte njenih članica poskupio 92 centa, na 82,78 dolara.