Cijene hrane u svijetu pale su i u januaru, deseti mjesec uzastopno, odražavajući pojeftinjenje ulja, te mlijeka i mliječnih proizvoda, objavila je UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu (FAO), penosi Al Jazeera Balkans.
Indeks cijena osnovnih prehrambenih proizvoda pao je prošlog mjeseca za jedan bod u odnosu na revidiranu vrijednost u decembru, na prosječna 131,2 boda, što je najniži nivo od septembra 2021. godine, prenio je Reuters pozivajući se na FAO.
Vrijednost tog indeksa na početku godine niža je za 18 odsto od vrijednosti u martu prošle godine, prvom mjesecu ruske invazije na Ukrajinu.
Najviše su na početku godine pojeftinila biljna ulja, za 2,9 odsto u odnosu na decembar, zbog manje potražnje za palminim i sojinim uljem te obilnom ponudom suncokretovog i ulja uljane repice.
Pale su i cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, za 1,4 odsto, te šećera, za 1,1 odsto u odnosu na decembar.
Nepromijenjene cijene žitarica i mesa
Cijene žitarica bile su više-manje nepromijenjene u odnosu na decembar, budući da je 2,4-postotno pojeftinjenje pšenice pod uticajem snažne proizvodnje u Rusiji i Australiji, neutralizovalo 6,2-postotno poskupljenje riže, podržano talasom potražnje u pojedinim azijskim zemljama.
U odnosu za prošlogodišnji januar cijene žitarica bile su više za 4,8 odsto, izračunao je FAO.
Značajnije se u odnosu na decembar nisu promijenile ni cijene mesa, budući da je pojeftinjenje mesa živinei, svinjetine i ovčetine bilo protivteža poskupljenju govedine na taalsu pojačane potražnje.
U odvojenim procjenama ponude i potražnje na tržištima žitarica, FAO je povisio prognozu globalne proizvodnje žitarica u 2022. godini, na 2,765 milijardi tona, s dosada prognoziranih 2,756 milijardi tona.
Agencija predviđa rekordnu globalnu proizvodnju pšenice u 2022. godini zahvaljujući revidiranim procjenama zasijanih površina u Australiji i Rusiji.
Mogući problemi sa cijenom đubriva
Procjena svjetske proizvodnje riže revidirana je naniže budući da je kineska proizvodnja bila manja nego što se očekivalo, pa se sada predviđa njen 2,6-postotni pad u odnosu na najviši registrovan nivo u 2021. godini.
Prve naznake za 2023. godinu signalizuju veću površinu zasijanu ozimom pšenicom na sjevernoj hemisferi, navodi FAO, upozoravajući ipak da bi poljoprivrednici zbog viših troškova mogli smanjiti upotrebu đubreta, što bi moglo negativno uticati na prinos.
Potrošnja žitarica trebala bi se u sezoni 2022/23. blago smanjiti, za 0,7 odsto, na 2,779 milijardi tona.
Zalihe žitarica trebale bi na kraju sezone iznositi 844 miliona tona i biti niže za 1,2 odsto u poređenju s rekordnim nivoom na njenom početku, izračunao je FAO.
