Sve to izazvalo je zabrinutost trgovaca oko izgleda za dvije najveće svjetske ekonomije i potrošače nafte, sedmicu nakon što su Peking i Vašington, dogovorom o ukidanju većine međusobno nametnutih carina, podstakli rast cijena nafte.
Na londonskom tržištu barelom sirove nafte trgovalo se po 57 centi nižoj cijeni, od 64,84 dolara. Na američkom tržištu, barel sirove nafte bio je jeftiniji 54 centa i koštao je 61,95 dolara, prenosi Hina.
- Slabiji kineski podaci od očekivanih ne pomažu cijeni sirove nafte, no ipak bih njen pad opisao skromnim - rekao je analitičar UBS-a Đovani Staunovo.
Na tržište nafte takođe su uticale izjave američkog ministra finansija Skota Besenta da će predsjednik Donald Tramp uvesti carine po stopi koju je najavio prošlog mjeseca trgovinskim partnerima koji ne pregovaraju u „dobroj vjeri".
- Današnji pad cijena jednostavno je nastavak oscilacija cijena sirove nafte koje ne vodi nikuda, a najnoviji potez podstaknut je snižavanjem rejtinga SAD-u i upozorenjem Besenta - rekao je analitičar Saxo Banka, Ole Hansen.
Ulagači prate i tok pregovora između Irana i SAD-a o nuklearnom programu, a neizvjesnost oko njihovog ishoda ograničava pad cijena nafte. Američki izaslanik u pregovoima Stiv Vitkof u nedjelju je rekao da svaki dogovor mora uključivati sporazum o neobogaćivanju urana, što je izazvalo kritike Teherana.
- Američko-iranski nuklearni pregovori nijesu jasni i mogli bi potrajati mjesecima - smatra analitičar PVM-a Džon Evans.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel korpe nafte njenih članica u petak poskupio 46 centi, na 64,08 dolara.
