Sporazum, koji su žestoko kritikovali političari i stručnjaci za ljudska prava, predviđa da američki vojnici koji borave u Danskoj budu podložni isključivo američkoj, a ne danskoj jurisdikciji. Takođe, sporazum omogućava američkoj vojsci pristup bazama u tri danska grada – Karup, Skridstrup i Alborg – i daje američkim vojnicima i vojnoj policiji ovlašćenja nad danskim civilima, kako unutar tako i van tih lokacija, prenosi Gardijan.

Ako američki vojnik počini zločin u Danskoj, on će prvostepeno odgovarati prema američkom, a ne danskom zakonodavstvu. SAD će moći da sprovode vojne aktivnosti u i iz Danske, uključujući stacioniranje osoblja, skladištenje opreme, održavanje, obuke i vojne vježbe, prenosi Index.hr.

Uprkos zategnutim odnosima između SAD i Danske, naročito nakon što je Donald Tramp pokušao da kupi Grenland, strateški važan dio Kraljevine Danske, te izvještaja da su američke obavještajne službe povećale špijunske aktivnosti na tom području, većina članova danskog parlamenta (Folketinget) glasala je za usvajanje sporazuma. Ukupno 94 poslanika glasala su za, dok je 11 bilo protiv.

Neposredno prije glasanja, lider partije Enotna lista (Enhedslisten), Pele Dragsted, rekao je da je sporazum štetan za zemlju.

- Ovo je sporazum koji znači da ćemo imati teritorije u Danskoj pod američkom jurisdikcijom. Gdje danske vlasti neće imati kontrolu. Gdje može doći do zlostavljanja zatvorenika. To je ogroman poraz za danski narod - ocijenio je on.

Sporazum je potpisan još u decembru 2023. godine tokom administracije Džoa Bajdena. Međutim, nakon Trampovog povratka u Bijelu kuću, odnosi Kopenhagena i Vašingtona doživjeli su značajne promjene.

Neki političari u Danskoj smatraju da bi ovaj sporazum mogao značiti predaju dijela suvereniteta i čak biti kršenje danskog ustava. Vlada Danske to negira.

Premijerka Mete Frederiksen je izjavila da sadašnja situacija zahtijeva još čvršće veze sa SAD.

- Problem nije preveliko američko prisustvo u Evropi. Naprotiv, rizik je da će se SAD povući, premjestiti trupe ili prestati sa donacijama Ukrajini - kazala je ona.

Ministar pravde Piter Humelgard je na konsultacijama u utorak rekao da će danske vlasti imati primarnu odgovornost za bezbjednost, i unutar i van objekata obuhvaćenih sporazumom.

Danski institut za ljudska prava upozorio je da sporazum omogućava američkim vojnicima da zabrane demonstracije ispred svojih baza, te da Danska neće moći da ih krivično goni ako upotrijebe prekomjernu silu.

- Ako se usvoji zakon i američki vojnici izvrše nezakonita djela u Danskoj, ona će biti izvan kontrole Danske i van domašaja danskog pravosuđa - izjavio je za Gardijan u maju Piter Vedel Kesing, viši istraživač pri Institutu.