Na sastancima će učestvovati i francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski ministar spoljnih poslova Dejvid Lami, čime će sastanak biti najviši nivo transatlantskog dijaloga o Ukrajini od februara ove godine.
Sastanci su značajni jednostavno zato što se održavaju, s obzirom na to da posljednjih mjeseci američka administracija nije uložila mnogo napora da konsultuje evropske saveznike o Ukrajini.
Emanuel Makron i njegov tim, a potom i šef američke diplomatije vodiće odvojen razgovor sa Lamijem, kao i sa francuskim i njemačkim kolegama. U razgovore će biti uključeni i evropski savetnici za nacionalnu bezbjednost.
Američki Stejt department saopštio je da će glavni fokus biti na mogućnostima okončanja borbi u Ukrajini. Izaslanik Vitkof će evropskoj strani preneti i detalje sa sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, održanog prošle nedjelje.
Evropske diplomate kažu da će tražiti od SAD da zauzmu jači pristup Moskvi.
- Želimo da SAD koriste malo manje šargarepe i malo više štapa - rekao je jedan visoki evropski zvaničnik.
Od povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, američka politika prema Ukrajini se značajno promenila. Dok je prethodna administracija insistirala na čvrstom vojnom odgovoru i snažnoj koordinaciji sa saveznicima, sadašnja Bijela kuća sve više pokazuje spremnost na kompromis sa Moskvom bez konsultacija sa evropskim partnerima.
Trampovi izaslanici mjesecima vode tihe razgovore sa ruskom stranom, a nedavno su uspjeli da izlobiraju Ukrajinu da pristane na privremeni prekid vatre, što, međutim, Kremlj nikada nije prihvatio. Iako Kijev više ne sprovodi velike kontraofanzive, ruske snage nastavljaju da svakodnevno napadaju civilne ciljeve, uključujući energetske objekte, pijace i stambene četvrti.
U Briselu i Berlinu se sve češće čuje frustracija zbog američkog ponašanja, koje mnogi opisuju kao „smirenje Moskvi na račun principa”. Evropske diplomate upozoravaju da ovakav pristup ne samo da ne vodi miru, već podstiče Kremlj da nastavi sa taktikom ucjene i agresijom.
SAD, međutim, insistiraju da je „prava diplomatija“ jedini put napred, a predsjednik Tramp je uvjeren da ličnim kanalima može postići ono što saveznici komplikuju nepotrebnim multilateralizmom. Evropa se, s druge strane, plaši da bi takav stav mogao da produbi podjele unutar NATO-a i da oslabi jedinstveni front prema Rusiji.
