Japanska carska porodica ostaje bez prijestolonasljednika: Može li žena da "spasi" carstvo

Carska porodica trenutno ima samo tri nasljednika, od kojih su dvojica starija od 60 godina, zbog čega se sve češće govori o krizi sukcesije.

Aktuelni japanski car Naruhito, 126. po redu, na prijesto je stupio 2019. godine, pošto je njegov otac car Akihito abdicirao. Naruhito je najstariji sin svog oca i carice Mičiko. Oženjen je princezom Masako, sa kojom ima kćerku Aiko. Zbog postojećih pravila monarhije, princeza je pred teškim izborom ukoliko ne želi da prođe kao svoja rođaka Aiko - da sačuva čednost do smrti ili se oprosti od svih titula.

Car ima mlađeg rođenog brata Fuhimita, koji je sljedeći u liniji za nasljedstvo. Od kada se oženio 1990. godine, Fuhimito nosi titulu carevića prijestolonasljednik Akišino i vodi svoju granu carske porodice. Sa suprugom princezom Akišino ima troje djece - kćerke Mako i Kako i sina Hisahita, koji je treći u redu za prijesto. 

Tri prijestolonasljednika, tri generacije

Careva kćerka Aiko veoma je popularna u javnosti, ali je zbog pola "nedostojna" trona. Ima 24 godine i nema djece, a čak i kada bi imala sina, on ne bi bio zakoniti nasljednik. Jedini zakoniti nasljednici su carev 90-godišnji stric Hitači i carev mlađi brat Akišino. Treći u redu je Akišinov 19-godišnji sin Hisahito.

Japansko carstvo već vjekovima održava tradiciju nasljeđivanja isključivo po muškoj liniji, što nije neobično za duboko patrijarhalno društvo u kojem muškarci dominiraju u sferama kao što su biznis i politika. Ovo pravilo sada ugrožava opstanak najstarije monarhije na svijetu koja je u posljednjim decenijama iznjedrila više kćerki nego sinova. 

Kako bi riješila problem nedostatka nasljednika, Vlada je predložila vraćanje bivših grana kraljevske porodice, čime bi se proširio krug muških nasljednika. Dok se čeka da se o predloženim promjenama izjasni parlament, dio javnosti, akademika i opoziconih politčara postavlja pitanje - zašto jednostavno ne puste žene da preuzmu prijesto. 

- Teško je pronaći bilo kakvu racionalnu osnovu zašto bi se onemogućilo ženama da postanu carice - kazao je profesor Makoto Okava sa Univerziteta u Tokiju, koji se bavi proučavanjem carske loze. 

"Japan je u prošlosti imao osam carica i to uglavnom u sitacijama kada su muški prijestolonasljednici bili previše mladi da preuzmu krunu. Tako je bilo sve 1889. godine kada je donijet Zakon o carskoj kući, kojim je zvanično zabranjeno da žene sjede na prijestolu. 

Uprkos ovom zakonu, Ustav Japana ne zabranjuje ženama da preuzmu prijesto, rekao je Okava i istakao da se isključivanje žena ne može smatrati ni "japanskom tradicijom".

- Ideju isključivanja žena kao osoba nesposobnih da postanu vladarke treba shvatiti isključivo kao mizoginiju - rekao je Okava. 

Premijerka koja se protivi carici

Različita istraživanja javnog mnijenja pokazala su da je većina ljudi otvorena po pitanju žena vladarki. Ima Japanaca koji ukazuju na evropske zemlje, poput Ujedinjenog kraljevstva, koje imaju dugu istoriju ženskih monarha.

Međutim, premijerka Sanae Takaiči i njena vladajuća Liberalna demokratska partija su među najoštrijim protivnicima uvođenja takvih promjena i dolaska žena na prijesto. Tokom rasprave u parlamentu ranije ove godine premijerka je rekla da je "prikladno ograničiti podobnost nasljeđivanja na muške potomke carske loze".

Njena vlada je predložila zakon koji bi trebalo da bude usvojen do kraja mjeseca, a prema kojem ne postoji nijedan scenario po kojem bi princeza preuzela prijesto, niti to mogu njena djeca ako se one udaju za običnog građanina - što je najvjerovatnije da će se desiti usljed izuzetno malog broja članova kraljevske porodice.  

Iako je uloga cara u najvećoj mjeri ceremonijalna i nema veći značaj i uticaj na politiku zemlje, Japanci vjeruju u mit da je car potomak Boga Sunca, zbog čega predstavlja izuzetno jak simbol jedinstva nacije koja broji 123 miliona ljudi. 

Značaj cara za japansko društvo opisao je američki general Daglas Mekartur, koji je poslije Drugog svjetskog rata bio zadužen za ponovnu izgradnju zemlje. On je u telegramu Vašingtonu napisao da je car simbol koji ujedinjuje sve Japance. "Uništite njega i nacija će se raspasti", upozorio je Mekartur vlasti u SAD. 

Gdje su nestali muški potomci?

U predratnom Japanu pronalazk muškog nasljednika trona nije bio problem. Carska porodica je u to vrijeme bila mnogo veća i podrazumijevala je bočne grane, poznate kao Oke, koje su nudile mnoštvo kandidata za prijesto u slučaju na glavna linija nema nasljednika. 

Sve se promijenilo 1947. godine kada se zemlja suočavala sa poslijeratnom krizom. Tada je izmijenjen Zakon o carskoj kući, čime je smanjen broj pripadnika carske porodice, a bočne grane su posječene, kako bi se smanjili troškovi carske porodice.

Američki general Daglas Mekartur i car Hirohito 1945. godine | AFP/-

Tako je 28. oktobra 1947. godine poslije čajanke u palati iz carske porodice ispraćen 51 član, od kojih su mnogi od njih zauvijek otišli iz Akasaka palate. 

U praksi, to je značilo da carskoj porodici mogu da pripadaju samo neposredni rođaci tadašnjeg cara Hirohita, čime je carska kuća sa 67 članova smanjena na 16, a 11 bočnih grana uklonjeno sa porodičnog stabla. Posljedica je današnja situacija do koje je došlo i zbog toga što se iz carska porodice isključuje svaka princeza koja se uda za muškarca koji nije plemić.

Vladin prijedlog zakona sada traži od carske porodice da "usvoji" potomke bočnih grana koje su "sasječene" 1947. godine, a koji imaju najmanje 15 godina, neoženjeni su i nemaju djecu. Njihova djeca bi bila zakoniti nasljednici trona. 

Pošto se broj članova carske porodice smanjio, a sve ih sustiže i starost, obavljanje carskih dužnosti je postalo sve komplikovanije. Predloženi zakon bi trebalo da omogući princezama da ostanu u porodici i kada se udaju za običnog građanina, iako njihovi sinovi neće moći da budu nasljednici.