Ilustracija / - FOTO: UNSPLASH
14/06/2024 u 23:01 h
DAN portalDAN portal
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
Slušaj vijest
StoryEditor

Jermenija će napustiti vojni savez koji predvodi Rusija

Jermenija će napustiti vojni savez koji predvodi Rusija, potvrdio je u srijedu premijer Nikol Pašinjan, optužujući članove bloka da planiraju zavjeru sa njihovim neprijateljem Azerbejdžanom da započnu rat protiv Jermenije.

Pašinjan je mjesecima optuživao Organizaciju ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB) da nije uspjela da zaštiti Jermeniju od ponovne azerbejdžanske agresije, prijeteći da će napustiti blok ako Moskva ne ponudi jače dokaze da nije tako, kao i da će se čvršće vezati za Sjedinjene Američke Države i Evropsku uniju, navodi CNN, a prenosi N1.

Od raspada Sovjetskog Saveza, Jermenija i Azerbejdžan su vodili dva rata oko otcijepljene regije Nagorno-Karabah, koju je Azerbejdžan u septembru u potpunosti povratio silom.

Rusija je tradicionalno bila u savezu sa Jermenijom, ali su se njihovi odnosi pogoršali posljednjih mjeseci dok su se veze Moskve sa Azerbejdžanom produbile.

Obraćajući se parlamentarcima u glavnom gradu Jerevanu, Pašinjan je rekao da je njegova zemlja "zamrzla" svoje učešće u ODKB i da će napustiti blok u trenutku kada Jermenija tako odluči.

-Odlučićemo kada ćemo otići, ali se nećemo vratiti- rekao je Pašinjan, a prenosi državni medij Armenpres.

Ispostavilo se da članice alijanse ne ispunjavaju svoje ugovorne obaveze, već planiraju rat sa Azerbejdžanom protiv nas, dodao je on.

Ostale članice bloka su, navodi CNN, Rusija, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan, a osnovan je 1992. godine kada se Sovjetski Savez raspao.

Bjelorusija isporučila oružje Azerbejdžanu

Politiko piše da je Bjelorusija isporučila napredno oružje Azerbejdžanu, prema dokumentima koji su procurili i u koje je imao uvid.

Fajlovi bacaju novo svjetlo na odluku Jermenije da će napustiti vojni savez što je, ocjenjuju oni, dramatičan zaokret koji će oslabiti autoritet ruskog predsjednika Vladimira Putina među bivšim sovjetskim nacijama.

Jermenija je na ivici istorijskog zaokreta ka Zapadu, sve više traži zaštitu od Evrope i NATO-a, nakon što se decenija oslanjala na Moskvu.

Odluka Bjelorusije — čvrstog saveznika Rusije — da isporuči napredni vojni hardver Azerbejdžanu između 2018. i 2022, dajući mu prednost u sukobima sa Jermenijom, smatraće se gorkom izdajom, piše Politiko.

Prema ODKB, teoretski članice su obavezne da brane jedna drugu ako budu napadnute. Azerbejdžan je napustio prethodni blok 1999. godine.

Bjelorusija je, ipak, aktivno pomagala oružanim snagama Azerbejdžana kada su tenzije sa Jermenijom dostigle vrhunac.

Ponuđene usluge, pišu oni, uključivale su modernizaciju starije artiljerijske opreme i obezbjeđivanje nove opreme koja se koristi za elektronsko ratovanje i sisteme bespilotnih letjelica.

"Sa ovakvim prijateljima"

Artiljerija i bespilotne letjelice su se intenzivno koristile u borbi između azerbejdžanskih i jermenskih snaga posljednjih godina.

To se dešavalo i tokom rata 2020. godine oko otcijepljene regije Nagorno-Karabah. Azerbejdžanska ofanziva prošlog septembra okončala je de facto nezavisnost regiona i izazvala masovni egzodus 100.000 stanovnika.

U jednom od diplomatskih saopštenja u koje je Politiko ima uvid, navodi se da bjeloruska preduzeća igraju aktivnu ulogu "u obnavljanju teritorija Azerbejdžana, kao i u izvozu bjeloruske robe i usluga" u zemlju.

Iako je na papiru saveznik Jermenije, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko je ranije opisao azerbejdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva kao "našeg čovjeka" i rekao da bi bilo "pogrešno" da mu se ODKB suprotstavi.

Alijev je, sa svoje strane, 2022. rekao da "imamo više prijatelja u ODKB nego Jermenija".

Međutim, prema mišljenju stručnjaka, malo je vjerovatno da će Bjelorusija delovati bez prećutne podrške samog Kremlja.

-Ovo zaista pokazuje da sa prijateljima poput Vladimira Putina nikome nisu potrebni neprijatelji-rekla je Ivana Stradner, istraživačica u Fondaciji za odbranu demokratije.

Smiješno je misliti da su se ti transferi mogli desiti bez znanja Moskve i da Rusija ne bi mogla da ih zaustavi da je htjela, dodala je ona.

-Ne postoji takva stvar kao što je lojalnost kada je u pitanju Moskva – sve je u očuvanju sopstvene bezbjednosti, čak i ako je to na račun sopstvenih saveznika- rekla je.

Šta se desilo 2023. godine?

Odnosi Jermenije sa Rusijom pogoršali su se nakon što je Azerbejdžan ponovo preuzeo Nagorno-Karabah u septembru u jednodnevnom ratu i izazvao egzodus praktično cjelokupnog etničkog jermenskog stanovništva kavkaske enklave, uprkos prisustvu ruskih mirovnih snaga.

Nekoliko Jermena iz Karabaha izjavilo je tada za CNN da se osjećaju "izdano" od strane ruskih mirovnjaka koji "ništa nisu uradili" da ih zaštite, ne ostavljajući im drugog izbora osim da napuste svoje domove i pobjegnu u užu Jermeniju.

Dok je više od 100.000 ljudi bježalo iz Karabaha, nad njima je pazio bilbord sa likom ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Oko 2.000 ruskih mirovnih snaga raspoređeno je u Karabah nakon 44-dnevnog rata 2020. godine, kada je Azerbejdžan povratio oko trećinu enklave, u ofanzivi koja je zaustavljena uz posredovanje Moskve, a koju će Azerbejdžan nastaviti tri godine kasnije.

Kada su se ruske bezbjednosne garancije pokazale nedovoljnom, a podrška Zapada samo retorička, Pašinjan je – plašeći se opšteg rata sa Azerbejdžanom – odbio da pošalje jermensku vojnu podršku u Karabah, ostavljajući trupe bez drugog izbora osim da se brzo predaju.

Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev opisao je vraćanje Karabaha kao "sveti cilj" svog mandata.

Uprkos međunarodnoj osudi egzodusa Jermena iz Karabaha, za koji su zvaničnici u Jerevanu rekli da predstavlja etničko čišćenje, postojala je nada da je ovo tragična cijena stavljanja tačke na jedan od najdužih sukoba u svijetu.

Ali formalni mirovni sporazum nije potpisan uprkos višemjesečnim pregovorima.

U aprilu je, međutim, Jermenija pristala da vrati četiri pogranična sela Azerbejdžanu, što su obje zemlje opisale kao veliki korak ka mirovnom sporazumu.

Podstaknut nedavnim napretkom, Pašinjan je u sredu rekao da je Jermenija "spremna da potpiše mirovni sporazum u roku od mjesec dana", opisujući uslove sporazuma kao "spremne za finalizaciju".

Ali pokušaj normalizacije odnosa sa Azerbejdžanom izazvao je nezadovoljstvo kod kuće, pošto su demonstranti optužili Pašinjana da daje neprihvatljive ustupke Alijevu. Azerbejdžan je takođe zahtijevao da Jermenija promijeni svoj Ustav kako bi se uklonila referenca na nezavisnost Karabaha, ali se Pašinjan do sada odupirao tim pozivima.

Protesti su izbili ispred parlamenta u Jerevanu u srijedu. Na snimcima se vidi kako policija koristi šok bombe da odbije masu. Više od 100 policajaca i civila je povrijeđeno, prenio je Armenpres.

Proteste je predvodio nadbiskup Bagrat Galstanjan, koji je mjesecima pozivao na Pašinjanovu ostavku.

-Problem je veoma jednostavan: ovaj čovjek mora da ode, nema druge opcije napisao je Galstanjan u srijedu na društvenim mrežama.

Dok Pašinjan još nije precizirao kada će Jermenija napustiti ODKB, posljednji ruski mirovnjaci koji su bili raspoređeni u Karabah povukli su se u srijedu, saopštilo je azerbejdžansko ministarstvo odbrane.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
11. jul 2024 22:25