Dva plina – dimetil sulfid, ili DMS, i dimetil disulfid, ili DMDS – koji su dio Vebovog posmatranja planete nazvane K2-18 b, na Zemlji stvaraju živi organizmi, prvenstveno mikrobni životi oblici kao što je morski fitoplankton – alge, prenosi Rojters.

Ovo sugeriše da planeta možda vrvi mikrobnim životom, objavili su istraživači. Naglasili su, međutim, da ne najavljuju otkriće stvarnih živih organizama, već mogućeg biopotpisa, odnosno pokazatelja biološkog procesa, te da otkrića treba posmatrati s oprezom, uz potrebna dodatna proučavanja.

Ipak, izrazili su uzbuđenje zbog ovog otkrića. Ovo su prve naznake vanzemaljskog svijeta koji je vjerovatno naseljen, rekao je astrofizičar Nik Madhusudhan s Instituta za astronomiju Univerziteta u Kembridžu, glavni autor studije objavljene u časopisu Astrophysical Journal Letters.

Transformacijski trenutak

“Ovo je transformacijski trenutak u potrazi za životom izvan Sunčevog sistema, gdje smo pokazali da je moguće otkriti biopotpise na potencijalno nastanjivim planetama s trenutnom opremom. Ušli smo u eru posmatračke astrobiologije”, rekao je Madhusudhan.

Madhusudhan je naglasio da se trenutno odvijaju razni napori u potrazi za znakovima života u našem Sunčevom sistemu, uključujući različite tvrdnje o okruženjima koja bi mogla biti pogodna za život na mjestima poput Marsa, Venere i raznih ledenih mjeseca.

Planeta K2-18 b je 8,6 puta masivnija od Zemlje i ima razmjeru gotovo 2,6 puta veću od naše planete.

Kruži u “naseljivoj zoni” – udaljenosti na kojoj tekuća voda, ključni sastojak života, može postojati na planetarnoj površini – oko crvene patuljaste zvijezde manje i manje sjajne od našeg Sunca, koja se nalazi na udaljenosti otprilike 124 svjetlosne godine od Zemlje u sazvježđu Lava. Svjetlosna godina je udaljenost koju svjetlost pređe u godini, 9.500 milijardi kilometara. Identifikovana je još jedna planeta kojakruži oko ove zvijezde, navodi Rojters.

Otprilike 5.800 planeta izvan našeg solarnog sistema, koje se nazivaju egzoplanete, otkriveno je od 1990-ih. Naučnici su pretpostavili postojanje egzoplaneta koje se nazivaju hiceanski svjetovi – prekrivenih tekućim vodenim okeanom u kojem žive mikroorganizmi i s atmosferom bogatom vodikom.

Vebova ranija posmatranja, koja su pokrenuta 2021. i postala operativna 2022, identifikovala su metan i ugljen dioksid u atmosferi K2-18 b, što je prvi put da su molekule na bazi uglenika otkrivene u atmosferi egzoplaneta u zoni pogodnoj za život zvijezde.

Svijet prepun života

“Jedini scenario koji trenutno objašnjava sve podatke dobijene do sada s JWST-a (Svemirski teleskop James Webb), uključujući prošla i sadašnja opažanja, je onaj u kojem je K2-18 b hiceanski svijet koji vrvi životom”, rekao je Madhusudhan. “Međutim, moramo biti otvoreni i nastaviti istraživati ​​druge scenarije.”

Madhusudhan je rekao da u slučaju hiceanskih svjetova, ako postoje, “govorimo o mikrobnom životu, vjerovatno poput onoga što vidimo u Zemljinim okeanima.” Pretpostavlja se da su njihovi okeani topliji od Zemljinih.

Upitan o mogućim višestaničnim organizmima ili čak inteligentnom životu, Madhusudhan je rekao: “U ovoj fazi nećemo moći odgovoriti na ovo pitanje. Osnovna pretpostavka je da postoji jednostavan mikrobni oblik život.”

DMS i DMDS, oba iz iste hemijske porodice, predviđeni su kao važni biopotpisi egzoplaneta. Veb je otkrio da su jedno ili drugo, ili možda oboje, bili prisutni u atmosferi planete s nivoom pouzdanosti od 99,7 odsto, što znači da još uvijek postoji 0,3 odsto šanse da je opažanje statistička slučajnost.

Plinovi su otkriveni u atmosferskim koncentracijama većim od 10 djelova na milion po volumenu.

“Za referencu, to je hiljadama puta više od njihovih koncentracija u Zemljinoj atmosferi i ne može se objasniti bez biološke aktivnosti temeljene na postojećem saznanju”, rekao je Madhusudhan.

Naučnici koji nijesu bili uključeni u studiju savjetovali su oprez.

Dodatne analize

“Bogati podaci s K2-18 b čine ga primamljivim svijetom”, rekao je Kristofer Glein, glavni naučnik u Odjeljrnju za svemirske nauke Istraživačkog instituta Southwest u Teksasu. “Ovi najnoviji podaci vrijedan su doprinos našem razumijevanju. Ipak, moramo biti vrlo pažljivi da testiramo podatke što je temeljnije moguće. Radujem se dodatnom, nezavisnom radu na analizi podataka koji počinje već sljedeće sedmice.”

K2-18 b je dio “podneptunske” klase planeta, s tazmjerom većim od Zemljinog, ali manjim od Neptuna, najmanje plinove planete našeg Sunčevog sistema.

Kako bi utvrdili hemijski sastav atmosfere egzoplaneta, astronomi analiziraju svjetlost njegove zvijezde domaćina dok planeta prolazi ispred nje iz perspektive Zemlje, što se naziva metoda tranzita. Kako planeta prolazi, Veb može detektovati smanjenje zvjezdanog sjaja, a mali dio zvjezdanog svjetla prolazi kroz planetarnu atmosferu prije nego što ga otkrije teleskop. To naučnicima omogućava određivanje konstitutivnih plinova atmosfere planeta.

Vebova prethodna posmatranja ove planete dala su oprezni nagovještaj DMS-a. Njegova nova posmatranja koristila su drugačiji instrument i drugačiji raspon valnih dužina svjetlosti.

Život u svemiru

“Sveti gral” nauke o egzoplanetama, rekao je Madhusudhan, je pronaći dokaze o životu na planeti sličnoj Zemlji izvan našeg solarnog sistema. Madhusudhan je rekao da se naša vrsta hiljadama godina pitala “jesmo li sami” u svemiru, a sada bi moglo biti u roku od samo nekoliko godina od otkrivanja mogućeg vanzemaljskog života na hiceanskom svijetu.

Ali Madhusudhan ipak poziva na oprez.

“Prvo moramo ponoviti opažanja dva do tri puta kako bismo bili sigurni da je signal koji vidimo robustan i kako bismo povećali značaj detekcije” do nivoa na kojoj su izgledi za statističku slučajnost ispod otprilike jedan prema milion, rekao je Madhusudhan.

“Drugo, potrebno nam je više teorijskih i eksperimentalnih studija kako bismo bili sigurni postoji li neki drugi abiotički mehanizam (koji ne uključuje biološke procese) za stvaranje DMS-a ili DMDS-a u planetarnoj atmosferi poput one K2-18 b. Iako su prethodne studije sugerisale (kao) robusne biopotpise čak i za K2-18 b, moramo ostati otvorenog uma i tražiti druge mogućnosti”, rekao je Madhusudhan.

Dakle, otkrića predstavljaju “veliko ako” o tome jesu li opažanja posljedica života i nije “ni u čijem interesu da se prerano tvrdi da smo otkrili oblik života”, rekao je Madhusudhan.