Sada se čini da lideri zemlje proširuju svoje mjere i na islamske učenjake i imame (vjerske velikodostojnike) zbog javnog kritikovanja oštrih presuda talibana ili jednostavno podrške umjerenijim politikama.
Abdul Kuadir Kuanat, muslimanski vjerski velikodostojnik u avganistanskoj prijestonici Kabulu, jedna je od najistaknutijih ličnosti koje su pritvorili talibani.
- Vezali su mu ruke i odvezli ga u vozilu zajedno s njegovim mladim sinom - rekao je Kuanatov prijatelj koji je tražio da ostane anoniman jer se bojao odmazde talibana zbog razgovora s Radijem Azadi, programom Radija Slobodna Evropa.
- Zasad ne znamo zašto je pritvoren niti koje su optužbe protiv njega - rekao je prijatelj, koji je ujedno i imam, o Kuanatovom hapšenju krajem maja. “Veoma smo zabrinuti za njega jer ima dijabetes.”
Kuanat je poznat po tome što iznosi svoje mišljenje u televizijskim emisijama i javnim govorima.
Kuanat i njegov prijatelj Sirajudin Nabil pritvoreni su zbog kritikovanja vladavine talibana tokom javnog okupljanja. U januaru su Kuanat i još jedan imam, Mahmud Hasan, uhapšeni nakon što su kritikovali monopol talibana nad vlašću.
Bashir Ahmad Hanafi, muslimanski učenjak koji je dosljedno podržavao talibane u južnoj provinciji Helmand, još je jedna istaknuta ličnost među onima koje je pritvorila talibanska obavještajna služba, piše Radio Slobodna Evropa.
Hanafijevi prijatelji kažu da ga je talibanska obavještajna služba pritvorila ubrzo nakon što je prošlog mjeseca kritikovao talibansku zabranu obrazovanja za avganistanske žene i tinejdžerke.
Medijski izvještaji sugerišu da je Hanafi osuđen na osam mjeseci zatvora i zabranu putovanja u inostranstvo na dvije godine zbog “podsticanja javnog mnjenja protiv trenutnog [političkog] sistema”.
Radio Azadi je više puta kontaktirao portparola talibanske obavještajne agencije, Khalila Hamraza, za komentar, ali on nije odgovorio.
Safia Arefi, aktivistkinja za ljudska prava, izjavila je da talibani nisu pokazali toleranciju prema neslaganju ili kritikama.
“Talibanski tretman optuženih ne uzima u obzir nikakve principe ili zakone”, rekla je. “Nisu čak ni obavijestili porodice pritvorenika.”
Za razliku od brutalnog režima iz 1990-ih, sadašnja talibanska vlada je postepeno uvodila cenzuru. Suzbijala je neslaganje ciljajući različite segmente avganistanskog društva.
U početku se talibanska vlast suočila s kritikama avganistanskih medija i protestnim okupljanjima žena, penzionera i poljoprivrednika pogođenih njenim oštrim politikama.
Uništila je nezavisne avganistanske medije i ozbiljno ograničila pristup međunarodnoj štampi zemlji. Mučili su i pritvorili stotine aktivista, akademika i novinara kako bi promovisali kulturu autocenzure i straha.
