Troškovi uvoza hrane mogli bi ove godine dostići rekordna gotovo dva biliona dolara, procijenila je u petak agencija Ujedinjenih nacija za hranu (UNFAO), upozoravajući da su najsiromašnije zemlje, zbog visokih cijena, značajno smanjile uvoz. Svjetske cijene hrane skočile su na rekordne vrijednosti u martu, nakon što su ruske vojne snage ušle u Ukrajinu, važnog izvoznika žitarica i uljaricama, prenosi Hrportfolio.

Oružani sukob blokirao je izvoz ukrajinskih žitarica preko luka na Crnom moru, a zapadne sankcije Rusiji izazvale su probleme i u ruskom izvozu. Rast cijena naknadno je usporio, a FAO upozorava da poskupljenja nesrazmjerno snažno utiču na ekonomski ranjive zemlje, a trend bi trebalo da se protegne na narednu godinu, iako bi snabdijevanje trebalo da se poboljša.

"Zvoni na uzbunu, gledano iz perspektive sigurnosti hrane", zaključila je agencija UN-a u prognozama o snabdijevanju hranom koje objavljuje dva puta godišnje.

U UNFAO procjenjuju da će troškovi uvoza hrane ove godine dostići oko 1,94 biliona dolara, što bi predstavljalo povećanje od deset odsto u odnosu na prošlu godinu. Skok je veći nego što se očekivalo. U zemljama s niskim dohotkom obim uvoza hrane smanjio se deset odsto, a troškovi su se zadržali na prošlogodišnjem nivou, što najavljuje sve veće probleme s dostupnošću hrane.

"Uvoznicima je teško da finansiraju sve veće međunarodne troškove, što potencijalno nagovještava da je njihova otpornost na više međunarodne cijene slomljena", upozorio je FAO.

Troškovi uvoza poljoprivrednog inputa, poput gnojiva, čija proizvodnja zahtijeva puno energije, porašće ove godine gotovo 50 odsto, na 424 milijarde USD, što će neke zemlje prisiliti da ih manje kupuju i koriste. To će, kako upozoravaju u UNFAO, neizbježno dovesti do slabije produktivnosti, smanjene dostupnosti domaće hrane i negativnih posljedica po globalnu poljoprivrednu proizvodnju i sigurnost hrane u narednoj godini.

UNFAO predviđa blagi rast proizvodnje pšenice, 0,6 odsto na rekordnih 784 miliona tona, ali napominje da se povećanja očekuju uglavnom u Kini i Rusiji. U ostatku svijeta zalihe će se smanjiti osam odsto. Proizvodnja krupnih žitarica, poput kukuruza, ječma i sirka, smanjiće se prema njihovim procjenama 2,8 odsto.

Proizvodnja uljarica trebalo bi da se oporavi i poraste 4,2 odsto, a porašće i proizvodnja šećera 2,6 odsto. Proizvodnja riže trebalo bi da se zadrži na prosječnoj vrijednosti, zahvaljujući nesmanjenim zasijanim površinama u Aziji i oporavku proizvodnje u Africi.