Cijene nafte na svjetskim tržištima prošle sedmice su oštro pale jer centralne banke zapadnih zemalja podižu kamatne stope kako bi suzbile inflaciju, što će usporiti rast ekonomije i oslabiti potražnju za crnim zlatom.
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 7,9 odsto na 93,02 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 6,7 odsto na 86,87 dolara, prenosi SEEbiz.
Pad cijena najviše je posljedica strahovanja trgovaca da će zaoštravanje monetarne politike u zapadnim zemljama izazvati usporavanje rasta ekonomije, a možda i recesiju. Zbog toga se očekuje slabljenje potražnje za naftom.
Američka ekonomija tehnički je već u recesiji, a zbog energetske krize recesija prijeti i zemljama Evrope. Uprkos tome, i američki Fed i Evropska centralna banka primorani su da povećaju kamatne stope kako bi suzbili visoku inflaciju.
"Američki Fed i ECB će po opštoj procjeni značajno podići kamatne stope u septembru, vjerojatno čak 0,75 procentnih bodova, a to tjera investitore u dionice u bijeg. Nafta slijedi trend, barem zasad", objasnio je Tamas Varga iz PVM Oil Associates.
Trgovce zabrinjavaju i stroge mjere suzbijanja koronavirusa u Kini. Grad Čengdu u četvrtak je naredio zatvaranje koje je pogodilo niz proizvođača, primjera radi Volvo. Novi podaci pokazali su da je aktivnost u kineskoj industriji u avgustu pala prvi put u tri mjeseca zbog slabljenja tržišta, nestašice struje i epidemije koronavirusa.
To, kao i kriza sektora nekretnina, signalizira nevolje i u trećem tromjesečju, nakon pada aktivnosti u periodu od aprila do juna u odnosu na početak godine.
Na cijene negativno utiče snažan dolar, jer zbog toga nafta postaje skuplja za kupce u drugim valutama. Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 0,7 odsto, na oko 109,5 bodova, novi najviši nivo u 20 godina.
S druge strane, podršku cijenama pruža moguće smanjenje proizvodnje OPEC-a. OPEC i partneri sastaće se 5. septembra kako bi razmotrili proizvodnu politiku, a neke članice inicijative traže smanjenje proizvodnje.
Tržište prati i razgovore u grupi najrazvijenijih privreda svijeta G7 o ograničenju cijena ruske nafte. U zajedničkoj izjavi ministri finansija iz G7 u petak su pozvali sve zemlje koje uvoze rusku naftu da se pridruže toj mjeri.
Srž ideje je da se primora Rusija da ubuduće naftu velikim kupcima, poput Indije, prodaje po mnogo nižoj cijeni. To bi smanjilo pritisak na svjetsko tržište nafte i ublažilo učinak ukrajinskog rata na cijenu energije, smatraju članice G7, a s druge strane, Rusija ne bi više profitirala od rasta cijene nafte kojom finansira svoj ratni stroj.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 odsto, zahvaljujući oporavku svjetske ekonomije od koronakrize, od početka godine cijene nafte su, ponajviše zbog rata u Ukrajini, porasle više od 15 odsto.
