Rekordan broj mladih u Americi živi s roditeljima zbog visokih troškova

Podaci za 2025. godinu otkrivaju da je trećina mladih ljudi uzrasta od 25 do 35 godina – njih 25,2 miliona – živjela sa roditeljima.

Od tog broja, 70 odsto bilo je zaposleno, a mnogi su imali fakultetsku diplomu. To sugeriše da porast zajedničkog života sa roditeljima nije posljedica stanja na tržištu rada, već prvenstveno visokih troškova života.

Prema podacima agencija za nekretnine, prosječna tražena kirija na nacionalnom nivou veća je za 18 odsto nego prije pandemije, dok je prosječna cijena oglašenih nekretnina porasla čak 34 odsto.

- Svaka odrasla osoba koja još živi u svojoj dječjoj sobi predstavlja jedno neformirano domaćinstvo, jedan nepotpisani ugovor o zakupu i jedan nekupjeni prvi dom - rekla je Hana Džouns, viša ekonomistkinja u Realtor.com-u.

Najnoviji podaci odražavaju koliko je američka ekonomija, posebno od pandemije, bila teška za mlade ljude i nedavno diplomirane studente. Oko 40 odsto nedavno diplomiranih studenata radi poslove za koje su prekvalifikovani ili koji ne zahtijevaju fakultetsku diplomu.

Od 2020. godine diplomci imaju veću stopu nezaposlenosti od svih ostalih radnika, čime je preokrenut dugogodišnji trend. Mnogi mladi ljudi takođe izražavaju duboku ekonomsku nesigurnost, od pronalaženja posla do napredovanja na svom trenutnom radnom mjestu.

Brzorastuća inflacija nedavno je dostigla trogodišnji maksimum, poništivši godinu dana rasta plata, prema podacima Biroa za statistiku rada. Inflacija je u maju porasla na 4,2 odsto, podstaknuta naglim rastom cijena nafte usljed rata na Bliskom istoku, što bi moglo dodatno odgoditi mogućnost osamostaljivanja mladih ljudi.

Iako život u roditeljskom domu mnogim mladim ljudima može uštedjeti hiljade eura na kiriji, on može odgoditi kupovinu njihovog prvog doma, što i dalje predstavlja ključni pokretač stvaranja bogatstva, rekla je Džouns. Dodala je da je tipičan kupac prvog doma danas osoba u četrdesetim godinama života.

Ovaj trend ima posljedice i po roditelje čija gnijezda još nijesu ostala prazna. Džouns je kazala da roditelji mogu biti primorani da odlože penzionisanje, smanje troškove ili posegnu za sopstvenom ušteđevinom.

Pored društvenih, emocionalnih i finansijskih implikacija, porast broja mladih ljudi koji žive sa roditeljima dodatno je produbio probleme na tržištu nekretnina. Manji broj kupaca prvog doma takođe znači manju dinamiku na tržištu, što dodatno smanjuje ionako ograničenu ponudu i otežava mladima pronalaženje pristupačnog stanovanja.

Analitičari Realtor.com-a uporedili su današnje podatke sa onima iz ranih 2000-ih godina. Utvrdili su da bi, da su se obrasci zajedničkog života iz ranijih decenija održali, danas 4,86 miliona manje mladih odraslih osoba živjelo sa roditeljima.

- Podaci nijesu iznenađujući s obzirom na ono što znamo o pristupačnosti stanovanja. Ali postaju veoma upečatljivi kada ih uporedite sa ranim 2000-im godinama i tadašnjim normama. Prešli smo sa 27 ili 28 odsto na 33 odsto - rekla je Džouns.

Ona je napomenula da su stope zaposlenosti za ovu starosnu grupu ostale stabilne tokom posljednjih nekoliko decenija, naglašavajući da je „ovo zaista priča o stanovanju“.

- Nije riječ o tome da mladi ljudi nemaju posao i da moraju da se vrate kući - objasnila je. - Imaju posao, ali je život u roditeljskom domu za njih finansijski najisplativija opcija. Nije riječ o tome da ove odrasle osobe nemaju sredstva, već da nemaju priliku - pojasnila je Džouns.