The New York Times: U Americi plate sve manje, a bogatih sve više

Piše Ben Kaselman za "Njujork tajms"

Biro za radnu statistiku je u srijedu objavio da je skok cijena energenata poništio godinu i po dana rasta plata za prosječnog američkog radnika. Kompanija Spejs Iks je u petak izašla na berzu, što je Elona Maska učinilo prvim trilijarderom na svijetu.

Ova oštra kontradiktornost objašnjava zašto mnogi Amerikanci, što pokazuju brojna istraživanja, kažu da im se čini kako američka ekonomija više ne radi njima u korist. Dosta ljudi postaje basnoslovno i nezamislivo bogato u isto vrijeme kad čitave generacije porodica brinu hoće li ikad moći da priušte kuću, da podignu djecu ili da u penzionerskim danima žive lagodno.

"Mislim da berza nije nužno uzrok američkog pesimizma u pogledu ekonomije", kaže Stefani Stančeva, profesorica sa Harvarda koja se bavi izučavanjem javnom sentimenta. "Takođe, mislim da ljudi ne kažu kad vide brojke na berzi: `super, sigurno ću onda i ja imati para`. Moguće da čak imaju još jači osjećaj da oni zaostaju".

Teško da je nejednakost neka novina u Americi. Ali, eksplozija bogatstva u samom vrhu je veća nego ikad u američkoj istoriji. Na samom vrhuncu Zlatnog doba krajem 19. vijeka, šačica najbogatijih Amerikanaca držala je neto vrijednost u iznosu od oko 3% godišnje ekonomske prozvodnje, prema podacima koje su prikupili francuski ekonomisti Gabrijel Zukman i Emanuel Saez. Danas, bogatstvo istih 0,00001%, dakle, oko 20 pojedinaca čini otprilike četiri puta veći udio, što je ekvivalentno 12% godišnje proizvodnje.

Drugi ekonomisti, koristeći druge metode, došli su do nešto drugačijih brojki. Ipak, gotovo da niko ne spori činjenicu da je nekolicina najbogatijih u posljednjih nekoliko godina stekla ogroman profit.

Демонстранти који се противе Илону Маску окупили се испред сједишта компаније Џеј Пи Морган Чејс у центру Менхетна поводом иницијалне јавне понуде акција компаније Спејс Икс у петак, 12. јуна 2026. године

-ANDRES KUDACKI VIA NYT

Slika je nešto šarenija kod preostalih 99 posto Amerikanaca. Više od polovine američkih porodica ima neke akcije, bilo direktno ili kroz penzione fondove, što znači da su bar donekle imali koristi od rekordnog rasta cijena akcija. Bogatstvo je sporije raslo u porodicima srednje klase nego što je to bio slučaj za bogate tokom prethodne decenije, ali se ipak uvećalo, pokazuju podaci Federalnih rezervi.

Za mnogo Amerikanaca je, pak, bogatstvo ostalo donekle apstraktan koncept, ušuškan u kući u kojoj žive i u penzionom fondu za koji se nadaju da ga neće načeti što duže. Njihova zarada je, iz dana u dan, još važnija. A udio nacionalnih prihoda koji se isplaćuje radnicima je sve niži i niži već decenijama. U prvom kvartalu ove godine je bio rekordno nizak.

Sada sve veći troškovi ponovo uzimaju danak iz plata radnika. Nedavni skok cijena energenata, rezultat rata sa Iranom, gurnuo je godišnju stopu inflacije na trogodišnji maksimum u maju. Satnice, prilagođene inflaciji, padaju već tri mjeseca zaredom, poništavajući sve dobitke ostvarene tokom prve godine predsjednika Donalda Trampa. Mjere potrošačkog raspoloženja naglo su pale kako su cijene goriva rasle.

Cijene nafte su se donekle smirile poslednjih nedjelja zahvaljujući nadama da će doći do trajnog prekida vatre i da će vjerovatno dodatno pasti ako Sjedinjene Države i Iran postignu dogovor i ako tankeri počnu da isplovljavaju iz Persijskog zaliva kroz Ormuški moreuz u većem broju.

Ali rasterećenje na pumpama vjerovatno neće okončati anksioznost Amerikanaca nakon godina jedne ekonomske krize za drugom. Prvo je pandemija kovida-19 zatvorila dobar dio privrednika i ostavila desetine miliona ljudi bez posla, bar privremeno. Zatim je inflacija skočila na najviši nivo u četiri decenije. Od tada su Amerikanci pretrpjeli visoke kamatne stope, tarife i ponovljene strahove od recesije.

"Ako razmišljate o tome kako je bilo prolaziti kroz kovid, pa onda inflaciju, a i kroz političke nemire i nestabilnost, iz svih tih stvari izađete sa mišlju: `Kako treba da planiram budućnost?`", rekla je Elizabet Vilkins, predsjednica Instituta Ruzvelt, ljevičarskog istraživačkog centra.

The New York Times: Zajedničko prvenstvo i Meksika i Kanade, ali bez pravog jedinstva

Amerikanci se sada suočavaju s novom prijetnjom u vidu vještačke inteligencije, za koju lideri tehnološke industrije upozoravaju da bi mogla da ukine čitave kategorije kancelarijskih poslova. Mnogi ekonomisti skeptični su prema takvim prognozama, ali ankete pokazuju da su brojni radnici zabrinuti zbog toga šta će ova tehnologija značiti za njihovu karijeru. Građani širom zemlje pobunili su se i protiv planova za izgradnju centara podataka za vještačku inteligenciju u svojim zajednicama, navodeći kao razloge njihov uticaj na račune za struju, vodne resurse i kvalitet vazduha.

S obzirom na te brige, nimalo ne čudi što javnost s nelagodom posmatra nagli rast bogatstva koji prati bum vještačke inteligencije. Kompanije povezane s ovom tehnologijom bile su glavni pokretač nedavnog rasta na berzi. Debi kompanije Spejs Iks na berzi u petak bio je prvi u nizu velikih početnih javnih ponuda akcija kompanija iz oblasti vještačke inteligencije, koje se očekuju u narednom periodu. Iako je Spejs Iks najpoznatiji po svojim raketama i satelitima, kompanija posjeduje i laboratoriju za vještačku inteligenciju i uložila je ogromna sredstva u razvoj AI infrastrukture.

"Mnogi tehnološki magnati koji danas pripadaju superbogatom sloju nisu sebi učinili uslugu kada su govorili: `Moja inovacija će uništiti vaš način života`", rekao je Glen Habard, ekonomista sa Poslovne škole Univerziteta Kolumbija i nekadašnji glavni savjetnik predsjednika Džordža V. Buša. "Nije nimalo nerazumno očekivati negativnu reakciju."

Habard je kazao da sam po sebi ne vidi problem u postojanju milijardera, sve dok se bogatstvo stiče preduzetništvom i inovacijama, a ne korupcijom ili političkim pogodovanjem. Ipak, naglasio je da kreatori politika moraju ozbiljno shvatiti stavove javnosti. Kongres bi, prema njegovim riječima, trebalo da razmotri načine za efikasnije oporezivanje milijardera i da osigura da bogati ne vrše neprimjeren uticaj na politički sistem.

Mnogi progresivni ekonomisti, međutim, smatraju da ogromna bogatstva poput Maskovog sama po sebi narušavaju ekonomski i politički sistem, dajući superbogatima previše mogućnosti da izbjegnu regulaciju, oporezivanje i nadzor.

"To je moć da se utiče na tržišta. To je moć da se kupuju konkurenti. To je moć da se utiče na kreiranje politika", rekao je Zikman, jedan od francuskih stručnjaka za nejednakost u bogatstvu. "Ako želite dobro funkcionalnu tržišnu ekonomiju, nije dobro da previše moći bude koncentrisano u rukama onih koji raspolažu ogromnim bogatstvom na samom vrhu. To narušava tržišta. To narušava demokratiju."

Članak je objavio "Njujork tajms"

c.2026 The New York Times Company

Prevod: Darinka Jovanović