Ta odluka doneta da bi se "zaštitile SAD od stranih terorista i drugih prijetnji za nacionalnu bezbjednost", prema predsjedničkom proglasu odnosi se na državljane Avganistana, Mjanmara, Čada, Konga, Ekvatorijalne Gvineje, Eritreje, Haitija, Irana, Libije, Somallije, Sudana i Jemena.
Američka vlada koja sprovodi vrlo restriktivnu antiimigracionu politiku stavila je ove zemlje na spisak zbog toga što je ocjenjeno da nemaju efikasne administracije da osiguraju kontrolu putnika i zbog tendencije građana nekih od tih zemalja da ostanu u SAD posle isteka viza.
Državljanima još sedam zemalja uvedene su restrikcije oko izdavanja viza, a to su - Burundi, Kuba, Laos, Sijera Leone, Togo, Turkmenistan i Venecuela, prenosi N1.rs.
Američki predjsednik je poredio tu odluku objavljenu u sredu s "efikasnim restrikcijama" koje je uveo na početku svog prethodnog mandata 2017. godine za sedam većinski muslimanskih zemalja, koje su njegovi kritičari nazvali "muslimanska zabrana"
Četiri zemlje su na obe liste - Iran, Libija, Sudan i Jemen.; Odluke o zabrani dočekane su sa zabrinutošću i čuđenjem u više pogođenih zemalja.
Visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk je izrazio "zabrinutost oko međunarodnog prava" zbog "vrlo širokog i opšteg obima" te zabrane.
Afrička unija je rekla da je zabrinuta zbog potencijalnog negativnog uticaja takvih mjera, uključujući i na diplomatske odnose sa datim zemljama.
Jedna od tih zemalja Čad je objavila suspenziju izdavanja viza američkim državljanima kao mjera odmazde.
Demokratska članica američkog Kongresa Amerikanka iranskog porekla Jasamin Ansari rekla je da zna kakv bol nanonse "svirepe i ksenofobne Trampove zabrane putovanja", jer je njena porodica pogođena punom snagom, i najavila da će se demokrate boriti protiv toga.
Izuzeci su ipak predviđeni za neke vize, za diplomate i za osobe čije putovanje u SAD "služi nacionalnom interesu".
