Blažo Kovačević, kustos i učesnik izložbe u Herceg Novom: Tolerancija je proces samospoznaje i suočavanja sa svojom ograničenošću

Međunarodna izložba naslovljena "Tolerancija", kao globalna inicijativa koja kroz grafički dizajn promoviše vrijednosti međusobnog poštovanja, razumijevanja i prihvatanja različitosti, biće otvorena u petak, 3. jula u 20 časova, u Herceg Novom.

Na panelima duž Njegoševe ulice biće predstavljeno 30 autorskih postera međunarodno priznatih dizajnera iz različitih zemalja svijeta, koji na jedinstven način interpretiraju pojam tolerancije kroz savremeni vizuelni izraz. Svoja djela prikazaće umjetnici iz: Holandije, Francuske, Poljske, Italije, Sirije, Srbije, Turske, Crne Gore, Njemačke, SAD, Hrvatske, Slovenije, Meksika, Portugalije, Švajcarske, Mađarske, Slovačke, Velike Britanije, Kube i Irana

Projekat je 2017. godine pokrenuo svjetski priznati umjetnik Mirko Ilić, jedan od međunarodno najznačajnijih savremenih ilustratora i grafičkih dizajnera, u čijem su bogatom kurikulumu i rad u medijima poput "The New York Times", "Time Magazine", "The Wall Street Journal" i mnogi drugi vodeći svjetski mediji, te profesorske prakse i kustoski rad u oblasti društveno angažovanog dizajna.

- Svako izdanje projekta 'Tolerancija' predstavlja plakate lokalnih umjetnika čiji je jedini zadatak da vizuelno interpretiraju riječ "tolerancija" na svom maternjem jeziku. Sve je to dio nastojanja da se šire poštovanje, uvažavanje i promišljenost u svijetu koji je sve više podijeljen razlikama u rasi, religiji, seksualnoj orijentaciji i nacionalnom porijeklu. Kroz plakate koji su istovremeno razigrani i duboki, neočekivani i originalni, projekat 'Tolerancija' koristi jedinstvenu moć dizajna kako bi nas podsjetio na ono što nam je zajedničko i na ono što je potrebno da premostimo podjele među nama - ističu organizatori.

Kustos izložbe je istaknuti crnogorski umjetnik Blažo Kovačević, vanredni profesor na Univerzitetu u Delaveru (SAD) i učesnik projekta. Njegov će se poster takođe naći među 30 radova predstavljenih publici u Herceg Novom.

Da li je neophodna "tolerancija" u umjetnosti?

- Prije svega tolerancija je potrebna u društvu što izložba sa tako provokativnim naslovom (“Tolerancija”) sasvim sigurno pruža i upućuje, a u nekim rijetkim situacijama ukazuje na nedostatak. Ona može biti sagledana kao test i mjera jedne okoline, njene osviješćenosti i prihvatanja različitosti. Na žalost, kad kažemo tolerancija obično pomislimo na neki nedostatak iste uopšteno u društvu kome pripadamo u svim njegovim sferama. O sebi skoro uvijek mislimo da smo tolerantni ili veoma tolerantni pa čak i popustljivi kao na primjer što roditelj može biti prema svojoj djeci. Skoro nikad ne mislimo da treba raditi na toleranciji i da tolerancija u suštini predstavlja početak mnogih društvenih procesa i naročito promjena u sebi ili na sebi. Ono što postaje ubrzo sigurno, kada razmišljamo istinski o toleranciji, jeste da je ona u stvari proces samospoznaje i suočavanja sa svojom ograničenošću. Možda postoji zahtjev čak u dužnost za pojedince u društvu da prolaze kroz ovo samoispitivanje, ali jedno je sigurno taj proces se ne može na silu nametnuti. Mora se iskonski željeti.

Možda samo u jednom domenu, a ovdje sasvim moguće griješim, i ne moramo da budemo tolerantni - u kreiranju umjetnosti. Sasvim je prirodno za ljubitelja umjetnosti da nastoji i često uspjeva da prepozna prave vrijednosti u ovoj oblasti ljudskog života tako da je umjetnost nekako brutalno iskrena u tome da ne može ništa da sakrije i u isto vrijeme sve toleriše pa po tome možda i tolerancija nije njen bitan aspekt. Postaje čini se manji činilac. Mislim da bi na ovo mnogo bolje mogli da odgovore teoretičari i filozofi umjetnosti. Ovo proizilazi kao mišljenje iz nekog mog uskog domena i bavljenja umjetnosti ne samo kao stvaralac već i kao pedagog.

Da li je moguće toleranciju predstaviti vizuelno jednim posterom ili zaista mora da sadrži više različitih percepcija?

- Onaj koji nastoji reći nešto, bilo to puno, dovoljno ili pak sve u svom kreativnom zanosu je gotovo poslednja osoba koja može sa sigurnošću dati odgovor na to pitanje. Mi, koji se bavimo tim radom, vjerujemo u tu misiju svim svojim bićem. Koliko u tome uspjevamo je na publici da to utvrdi za sebe, podijeli sa drugima i razmijeni utiske, isprovocira konverzaciju ili pak dovede do ćutanja i sumnji. U svakom slučaju dok god ima namjeru i priliku da iznenadi, dislocira vremenski i lokacijski, mislim da poster i dalje zavređuje značajno mjesto u društvu.

Na kom jeziku ste Vi opisali toleranciju, s obzirom da se traži na maternjem, a vi već dugi niz godina živite i stvarate u Americi?

- Na našem, naravno. Da budem potpuno tolerantan neću definisati dalje šta pod tim, kad kažem “našim”, tačno i mislim.

Šta je Vaša uloga kao kustosa izložbe bila?

- Da budem prije svega tolerantan. Možda jedan od najtežih zadataka koje kustos može imati bilo u kom vidu umjetničkog izbora je da se objektivno ophodi prema zadatku (poput partijskih zadataka čega se neki možda još sjećaju) koji im je pripao. Znači prepoznati prave vrijednosti u kreativnom tumačenju nečega što je kao u ovom slučaju riječ i značenje tolerantnosti nešto tako poznato, takoreći intimno kao spoznaja svog odnosa prema drugom, nepoznatom i sasvim sigurno nelagodnom, a ponekad i odbojnom. Dubok je taj put unutar sebe koji malo ima nečeg dodirnog sa samim posterom koji se bira. Skoro da je potrebno zatvoriti oči poput slijepca koji “progleda” onda kad izgubi svoj očni vid i zaroniti iskreno u nešto svoje što se ne dira lako da se ne bi probudilo iz toga nešto strašno, neočekivano i neželjeno. Tu se nalazi teškoća a poslije i spoznaja i lakoća cijelog procesa jer iz njega samo dobri izbori su mogući. Ono što olakšava ovaj proces kada je u pitanju ova izložba i ovi mnogobrojni posteri (preko 250 njih već) jeste da svaki izbor je samo jedan od toliko mogućih i da gotovo nema lošeg izbora jer su “radovi”, kako mi volimo da zovemo ovo što radimo, stvarno proizvod iz jedne beskonačne baze tumačenja i proživljavanja onoga što riječ tolerancija znači za svakog od nas ponaosob. Mislim da se u tome i sastoji sva genijalnost ovog projekta i Mirkove promisli da jedna riječ i ništa više može da simbolizuje toliko toga na papiru, a još više u nama koji po prvi put stojimo ispred njega.

"Ideja projekta 'Tolerancija' je da okupi autore različitih kultura i profesionalnih iskustava oko univerzalne teme koja prevazilazi nacionalne, političke i društvene granice. Od svog nastanka, projekat je obišao desetine gradova širom svijeta i okupio stotine dizajnera čiji radovi podstiču dijalog o važnosti otvorenog i inkluzivnog društva. Posebnost projekta ogleda se u tome što se izložbe najčešće organizuju na otvorenom i u javnim prostorima, čime se umjetnost i dizajn približavaju široj publici i postaju dio svakodnevnog života. U tom duhu, Njegoševa ulica, kao jedno od najprepoznatljivijih gradskih šetališta Herceg Novog, postaje mjesto susreta građana, posjetilaca i ideja koje promovišu toleranciju kao jednu od temeljnih vrijednosti savremenog društva", navodi se u saopštenju.

Organizatori izložbe su JUK Herceg Fest i Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, u saradnji sa The Tolerance Project i Univerzitetom u Delaveru (SAD).

"Izložba je otvorena za sve posjetioce i predstavlja priliku da građani i gosti Herceg Novog kroz jezik dizajna i vizuelnih komunikacija promišljaju o značaju međusobnog poštovanja, uvažavanja različitosti i društvenog dijaloga", poručuju organizatori.