Brujić: Književnost može biti jedan od najtrajnijih čuvara istorijskog sjećanja

– Odluka žirija koji formirala Opština Oštra Luka iz Republike Srpske da nagradu "Šušnjar" dodijeli baš meni, lično mi čini veliku čast, ali prije svega veliku odgovornost i moralnu obavezu. Ona je podsticaj da i dalje pišem o čovjeku, njegovom stradanju, pamćenju i nadi, uvjeren da književnost može biti jedan od najtrajnijih čuvara istorijskog sjećanja, kaže Đorđe Brujić za "Dan", na vijest da je laureat priznanja koje se uz "Kočićevu nagradu" smatra najprestižnijim u Republici Srpskoj.

Brujić dodaje da je za njega ova književna nagrada u prvom redu zalog da se riječju čuva istina o stradanju, da se njeguje kultura sjećanja i da se glas žrtava ne prepusti zaboravu. Književna nagrada "Šušnjar" dodijeljena je Brujću za knjigu poezije "Glinska srijeda". Odluku je jednoglasno donio stručni žiri u sastavu Danijel Dojčinović, Goran Šaula i Boro Kapetanović.

Književna nagrada "Šušnjar" dodjeljuje se afirmisanom piscu svih književnih rodova i vrsta, koji stvara u duhu srpske književne tradicije i jezika, njeguje kulturno nasljeđe i srpsku duhovnost, podstiče plemenita i patriotska osjećanja, a uzimajući u obzir njegovo cjelokupno književno djelo sa naglaskom na knjigu objavljenu između dva "Šušnjara".

Nagrada se dodjeljuje u okviru Književnih susreti "Šušnjar" koji se svake godine održavaju u znak sjećanja na preko pet i po hiljada u genocidu ubijenih Srba i Jevreja, na pravoslavni praznik Ilindan 1941. godine, u selu Kruhari i drugim okolnim mjestima u opštini Sanski Most od strane ustaškog režima Nezavisne Države Hrvatske.

– Šušnjar je mjesto jednog od najtežih zločina počinjenih nad srpskim narodom u Drugom svjetskom ratu. Za mene ono ima i duboko ličnu dimenziju, jer me neizbježno podsjeća i veže za Kordun, odakle sam porijeklom i na "Slunjsku žetvu", masovni zločin u kojem su nad srpskim civilima djelovale iste fašističke-ustaške snage i ista ideologija mržnje koja je ostavila krvavi trag i na Šušnjaru – kaže Brujić za "Dan".

Насловница Брујићеве награђене књиге

-приватна архива ђ. брујића

Ta mjesta, iako geografski udaljena, povezuje zajednička sudbina nevinih ljudi i zajednička opomena da zlo počinje onda kada se čovjeku oduzme pravo na ime, vjeru i postojanje.

– Zato vjerujem da kultura sjećanja nije okrenuta prošlosti radi prošlosti, nego budućnosti. Narod koji zaboravi svoje žrtve rizikuje da izgubi dio sopstvenog identiteta. Sjećanje nije poziv na mržnju niti na podjele, već na istorijsku istinu, dostojanstvo žrtava i odgovornost da se takva stradanja nikada i nikome ne ponove. Nažalost, srpski narod je i krajem dvadesetog vijeka ponovo doživio velika stradanja. Zbog toga je njegovanje kulture sjećanja danas još važnije. Ona predstavlja most između pokoljenja, čuva istorijsko pamćenje i podsjeća da sloboda, mir i ljudsko dostojanstvo nisu trajno dati, već vrijednosti koje se moraju neprestano braniti istinom – ocjenjuje Brujić.

Đorđe Brujić je književnik, pjesnik i književni kritičar. Poeziju, oglede i književnokritičke tekstove objavljivao je u dnevnim novinama, časopisima i elektronskim publikacijama: "Letopis Matice srpske", "Književne novine", "Trag", "Koraci", "Stvaranje", "Prosvjeta", "Srpski glas", "Ljetopis SKD "Prosvjeta"", "Dometi", "Književnost", "Jedinstvo" (Priština), "Dan", "Pobjeda", "Glas Crnogorca", "Srpske novine" (Podgorica), "Srpski jug", "Balkanski književni glasnik", "Slovo", "Ovdje", "Svetigora", "Naše slovo", "Dnevnik" i "Narodni srpski kalendar SKD "Prosvjeta"" (Zagreb).

Poezija mu je prevođena na ruski, engleski, francuski, albanski, rumunski, makedonski i bugarski jezik.

Dobitnik je nagrada: "Dragan Kordić" (SKD "Sava Mrkalj"), Nagrade "Stvaranja" Udruženja književnika Crne Gore, Vidovdanske nagrade Udruženja književnika Crne Gore, Uspenjske nagrade Udruženja književnika Republike Srpske, nagrade "Luka Milovanov" SPKD "Prosvjeta" Republike Srpske, Povelje za knjigu godine Srpske književne zadruge Crne Gore, Hrišćanske povelje HANU – Podgorica, nagrade Udruženja novinara Crne Gore, kao i drugih nagrada, povelja i priznanja.

Član je Matice srpske (Novi Sad), Udruženja književnika Crne Gore, Udruženja književnika Srbije, Udruženja književnika Republike Srpske, Srpske književne zadruge (Beograd), redakcije "Književnih novina" (Beograd), Udruženja novinara Crne Gore i Saveza novinara Srbije i Crne Gore.

Brujić je zastupljen u knjigama: Dušan Ivanić, "Književnost Srpske Krajine", Beograd, 1998; Nebojša Devetak, "Antologija srpskog pjesništva u Hrvatskoj dvadesetog vijeka", Zagreb, 2002; Nenad Grujičić, "Prognani Orfeji" (Antologija srpske izbegličke poezije), Brankovo kolo, 2015; Zdravko Krstanović, "Čudesni kladenac" (Antologija srpskog pjesništva od Baranje do Boke kotorske), Beograd, 2002; Slavomir Gvozdenović i Miodrag Jakšić, "Čuvari vetrograda" (Antologija srpske poezije jugoistočne Evrope), Temišvar, 2012/2013; Milutin Lujo Danojlić, "Na skrivenom tragu" (Antologija nove srpske poezije), 2008; Nebojša Devetak, "Drumovi su naša otadžbina" (Zbornik pesama o seobama, izgnanstvu i izbeglištvu), Istočno Sarajevo, 2006; Milica Kralj, "Savremena srpska poezija u Crnoj Gori", "Stvaranje", Podgorica, 2008; Ilija Lakušić, "Pismo" (Zbornik portreta), Podgorica, 2008; Neven Milaković, "Rumija Jovanova" (Zbornik pjesama o Rumiji i Svetom Jovanu Vladimiru), Podgorica, 2011.