
Ugledni poljski muzikolog iz Krakova, profesor Jerži Stankevič (Jerzy Stankiewicz) održao je u KIC "Budo Tomović" predavanje "Novi aspekti nastanka "Kvarteta za kraj vremena" Olivijea Mesijana".
Kompozicija, koja se ubraja u red najznačajnijih djela seriozne muzike 20. vijeka nastala je tokom Mesijanovog zatočeništva u njemačkom nacističkom logoru za ratne zarobljenike Stalag VIII A u Gerlicu, mjestu koje je nekad bilo na teritoriji Njemačke, a danas je na teritoriji Poljske.
Prilikom predavanja prof. Stankevič je ustvrdio, a na osnovu svojih dugogodišnjih istraživanja, da je "Kvartet za kraj vremena" Olivijea Mesijana izvođen i prije 15. januara 1941. godine u ovom logoru, datuma koji označava zvanično praizvođenje. Odnosno, da je pretpremijera bila 1940. godine u decembru, kada je izvedena nedovršena verzija kompozicije. Stankevič to dokazuje dokumentima do kojih je došao istražujući arhive ovog logora, kao i ličnim arhivama bivših logoraša, ali i na osnovu intervjua koje je obavio s učesnicima tih događanja – Francuzima i Poljacima koji su u isto vrijeme kada i Mesijan bili zatočenici u ovom logoru. Ništa manje značajna karika u ovom slijedu jeste i činjenica da je bio tokom studija Mesijanov student, da ga je čak pratio na jednoj turneji, i imao priliku da ga posjeti u njegovom domu, a da je s velikim kompozitorom, njegovom suprugom i sinom bio u kontaktu do njihove smrti.
Kako navodi prof. Stankevič, a što potkrepljuje i snimljenom izjavom poljskog pjesnika, poslijeratnog direktora poljskog nacionalnog radija, Zdislava Nardelija, Mesijan je uspio da komponuje i stvara upravo zahvaljujući njemu, jer ga je postavio za pomoćnika u radu logorske biblioteke, što je značilo da ne mora ići na fizički rad kao drugi logoraši. Takođe, Mesijanu su u tom prostoru napravili i improvizovanu kabinu u kojoj je mogao da se osami i radi, a papir mu je dobavljao jedan njemački oficir koji je bio veliki ljubitelj klasične muzike.
Prof. Stankevič došao je do programa ovog događaja iz decembra 1940, na kojem je i pečat njemačke logorske službe za cenzuru koja je odobrila program, na kojem je pored Mesijanovog kvarteta, publika imala priliku da sluša i poeziju poljskih stvaralaca. Ovom prilikom, navodi prof. Stankevič, nijesu izvedeni neki stavovi "Kvarteta za kraj vremena", ali, jedan stav nosi naziv kao i Nardelijeva pjesma "Ambis ptica". Na programu su i lični potpisi izvođača - Nardelija, Mesijana, violiniste Žana Le Bulera, klarinetiste Anrija Akoke i violončeliste Etjena Paskijea, a koji su djelo premijerno izveli i u januaru 1941. godine.
– Dešavanja u ratu zauvijek su obilježila život, stvaralaštvo i svijest Olivijea Mesijana, posljednjeg od velikih francuskih kompozitora 20. vijeka. Iznjedrili su jedno remek-djelo nastalo u zatočeništvu. Ono u sebi nosi tajne, duboke duhovne poruke, univerzalne i humanističke, koje se danas sve intimnije iščitavaju, određujući duhovnu dimenziju savremenog čovjeka suočenog sa proticanjem vremena i nestajanjem, sa ljudskim stanjem i pohvalom besmrtnosti - zaključio je prof. Stankevič.
Uvodnik u veče održala je Maja Popović, urednica muzičkog programa u podgoričkom KIC-u.